Punih 17 sati gorio je je jedan od simbola moderne arhitekture i novinarstva u Zagrebu. Službeno otvoren 1972. godine, visok 67 metara i podijeljen na 16 katova, Vjesnik je bio puno više od jednog urbanog nebodera.
U prostorima sada potpuno izgorjele zgrade, nalazile su se redakcije novina i časopisa koji su definirali cijelo jedno razdoblje hrvatskog tiskanog novinarstva među kojima su tada bili Arena, Start, Studio, Svijet, Vjesnik i Vikend te Večernji list i Sportske novosti koji izlaze i danas.
Pitali smo zato one na kojima je budućnost hrvatskog novinarstva, studente novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, što je za njih značio Vjesnik te kakvu obnovu predlažu.
Nekima simbol, drugima - ništa
"Vjesnik je bio simbol medijskog javnog dobra i novinarske tradicije u Hrvatskoj i Zagrebu općenito. Kada je riječ o obnovi zgrade, razmotrio bih kombinirani plan obnove, u smislu da se obnovi zgrada na istom mjestu uz modernizirane dodatke pomoću kojih bi se funkcija zgrade što brže prilagodila današnjem novinarstvu", ističe student treće godine novinarstva Luka Voloder.
Nešto drugačijeg stava je još jedna studentica treće godine, Tara Škrnjug.
"S obzirom da sama nisam radila u toj zgradi, Vjesnik mi nije ništa predstavljao, a nisam bila upoznata ni s tim da je zgrada još uopće bila u funkciji. Svakako mislim da bi najbolja opcija bila izgradnja novog kompleksa na istom mjestu",navela je Tara.
Slične stavove kada je u pitanju obnova kompleksa navodi i studentica druge godine Emily Batelić, ističući da je ključ u obnovi izgradnja novog i suvremenog medijskog centra koji bi zaista spojio različite medije, redakcije, produkciju i izdavaštvo jer zgrada koja je postojala imala je svoju povijest, ali i niz problema.
"Žao mi je što je neboder izgorio, ne toliko radi raspada konstrukcije, već zbog toga što je imala duboko značenje za razvoj medija u nas", zaključila je Emily.
Novinarstvo zaslužuje Vjesnik
Neke studentice više naginju ideji obnove postojeće zgrade.
"Kada netko spomene Vjesnik, odmah mi na pamet padne novinarstvo i niz poznatih novinara koji su tamo izgradili svoje karijere. Vjesnik mi je bio važan jer je novinarstvo profesija kojom se želim baviti, a upravo on je tu imao ključnu ulogu. Mislim da treba obnoviti postojeću zgradu jer je ona bila jedan od simbola grada te uz dobre radove da bi ona mogla obuhvatiti niz hrvatskih medija i opet krenuti sa radom", ispričala je Katja Mihelj.
"Bila je riječ o mjestu na koje sam gledala kao početak ozbiljnog novinarstva i bilo mi je iznimno žao što je bio zapušten i propadao. Smatram ga svojevrsnim mostom između medijske prošlosti, nasljeđa i budućnosti, stoga zbog simbolike naginjem više ideji obnove postojeće zgrade", nadodala je Zara Puček.
Posebno proaktivne stavove o cijeloj situaciji iznio je i jedan od studenata treće godine.
"Kao student novinarstva nastojim biti iznimno pozitivan oko budućnosti kvalitetnog novinarstva u Hrvatskoj. Ne želim biti pesimističan i reći da je ovaj požar zgrade metaforičan prikaz trenutnog stanja novinarstva u Hrvatskoj, ali zaista očekujem od sadašnje vlasti i države da se nešto konstruktivno i kvalitetno pokrene i ponovno dovede novinarstvo i izvještavanje na najvišu moguću razinu. Mislim da je požar u najbolju ruku donio ipak mogućnost za promjenu te novinarstvo zaslužuje bolju, moderniju i kvalitetniju zgradu baš kao što je bio Vjesnik", zaključio je student Luka Ban.
