Skreću s teme
U trenutku pisanja članka svoje su programe objavili jedino Tomislav Tomašević, odnosno stranka Možemo! i Vesna Škare-Ožbolt. Dok program potonje kandidatkinje mlade spominje u samo nekoliko puta, program stranke Možemo! posvećuje im jedan od svojih 18 dijelova. Tomislav Tomašević, Vesna Škare Ožbolt, Davor Filipović i Joško Klisović sudjelovali su sredinom travnja na sučeljavanju pred studentima na Sveučilištu VERN‘. Nakon sučeljavanja neke su studentice za N1 televiziju rekle da se kandidati nisu baš dotakli problema mladih, da nisu razumjeli pitanja i da su skretali s teme."Čini mi se da se etablirane stranke i kandidati oslanjaju na starije glasače, a izazivači su nešto više usmjereni na mlade. Ipak, ne vidim opcije koje centriraju probleme ili potencijale mladih u mjeri kojoj bi trebali", misli Ana Stakor, studentica psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Student znanosti o okolišu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Tin Lukačević, također ne osjeća da je išta od poruka političara upućeno njemu kao mladoj osobi. Da se u hrvatskoj politici u fazi kampanje mladi rijetko spominju premda se inače svi na njih pozivaju, smatra profesor Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj.‘Ono što smo u školi učili ni na koji me način nije pripremilo za izbore‘, rekao je student Tin Lukačević
Krivi su i mediji
"Činjenica je čak i kad mladi postoje u programu stranaka, to nisu teme o kojima se najviše govori u kampanji", rekao je. Za takvo stanje navodi tri razloga. Prvi je niska izlaznost na izbore dobne skupine od 18 do 29 godina zbog koje se političari ponašaju pragmatično i fokusiraju na druge dobne skupine. "Drugi razlog su mediji koji prihvaćaju teme kojima se bave političari i političke stranke pa mladi ostaju po strani. Posljednji razlog su sami mladi, koji sami nisu dovoljno zainteresirani da se politički aktiviraju", dodao je Šalaj.
Foto: MATEA PETROVIĆ/GLOBAL
U kratkom pregledu dosadašnjih istraživanja na temu političke pismenosti mladih koji je objavio Gong, organizacija civilnog društva usmjerena unapređenju demokratskih procesa i institucija, zaključeno je da je politička pismenost mladih u Hrvatskoj na iznimno niskoj razini. Prema podacima istraživanja Youth Study Croatia 2018./2019., provedenog na 1500 sudionika, samo je jedan posto mladih izjavilo da su sudjelovali u nekim aktivnostima organizacije civilnog društva ili da su radili u sklopu neke političke stranke.
"Čini mi se da rijetko tko od mladih glasuje na izborima, definitivno mnogo manje od starijih generacija", rekao nam je Luka Trdina, student računarstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
Trebamo građanski odgoj
On također ne misli da se političke stranke obraćaju mladima, ne prati izbornu kampanju i ne namjerava glasati na nadolazećim lokalnim izborima. "Kada istraživanja pokazuju zabrinjavajuće stanje političke kulture mladih, nikako ne želim reći da su za to odgovorni mladi, nego da smo mi kao društvo zakazali u ovih 30 godina jer nismo stvorili pretpostavke da od mladih kreiramo aktivne građane", komentirao je profesor Šalaj. Predložio je da se napokon uvede građanski odgoj kao predmet u škole, što bi bio prvi korak prema tome da obrazovanje ne služi isključivo tome da se mlade pripremi za tržište rada, nego i da budu politički aktivni građani."Ono što smo u školi učili ni na koji me način nije pripremilo za izbore, a prema razgovoru sa sestrom mislim da se ova situacija nije niti popravila. S roditeljima baš i ne raspravljam o politici pa bi mi ostalo samostalno informiranje, ali to me trenutačno ne privlači previše", rekao nam je Tin Lukačević. Tonka Sušec, studentica politologije s Fakulteta političkih znanosti, smatra da je danas dosta teško na silu informirati nekog. "Mladi su inertni i pasivni, ne zanima ih previše trenutačna politička scena pa tako zainteresiranost o samom sustavu nije prevelika. Informiranost mladih najviše ovisi o njima samima, s obzirom na to da su informacije dostupne na svakom koraku i kliku na internetu", dodala je.Čini se da su političari smatraju kako mladi nemaju nikakvih zahtjeva
Ne treba očekivati interes mladih za politiku
Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički savjetnik, ne misli da hrvatska politička klasa raspolaže s dovoljno znanja za definiranje segmentiranih javnih politika koje bi se obraćale pojedinim socijalnim skupinama. "Nisu mladi jedina socijalna skupina kojoj se konkurenti na izborima ne obraćaju izravno, a čini mi se da neangažiranost mladih u izbornom procesu nije jedini razlog zašto su mladi toliko izvan fokusa javnih politika", objasnio je Gjenero. Golem problem vidi i u nepostojanju racionalne personalne politike u strankama pa tako većina stranaka ima organizacije mladih na izrazito niskoj razini. "Tako dugo dok se podmlaci stranaka bave statusnim interesima svojih članova, a ne društvenim interesima svoje generacije, ne treba očekivati niti interes mladih za politiku, niti suvislo stranačko obraćanje mladim biračima", zaključio je Gjenero.Što se uopće bira na ovim izborima?
Na lokalnim izborima biramo članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba - predstavnička tijela jedinica te općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike - nositelje izvršne vlasti u jedinicama. U županiji koja ima više od 250.000 stanovnika i gradu koji ima više od 100.000 stanovnika župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji se biraju zajedno s njima. U županiji koja ima do 250.000 stanovnika, gradu i općini koji imaju više od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije, župan i gradonačelnik odnosno općinski načelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima.
U pojedinim jedinicama biraju se i zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda hrvatskog naroda.
IZVOR: Mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (izbori.hr)
Što predviđaju ankete?
Prema posljednjim anketama koje je provela agencija Promocija plus na uzorku od 600 ispitanika, u Zagrebu najveću podršku od 34.6 posto ima kandidat stranke Možemo! Tomislav Tomašević. Jedini je kandidat kojem i sve druge ankete predviđaju siguran ulazak u drugi krug izbora, koji će se održati 30. svibnja, na Dan državnosti. S 10,3 posto slijedi ga Davor Filipović, kandidat Hrvatske demokratske zajednice koji je to postao nakon što je Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu, odbio kandidaturu.
Kandidat Socijaldemokratske partije Joško Klisović, tik je do Filipovića s potporom od 10,1 posto, što je manje od 12,2 posto podrške koju mu je ista agencija predviđala prije mjesec dana. Miroslav Škoro, kandidat Domovinskog pokreta, glazbenik je koji se u politiku drugi puta uključio u lipnju 2019. godine. Otad se kandidirao za predsjednika države i premijera, a sada bi mu glas za gradonačelnika Zagreba dalo osam posto ispitanika. Bandićeva zamjenica koja sada obnaša dužnost gradonačelnice Zagreba i predsjednica stranke Bandić Milan 365 Jelena Pavičić Vukićević ima potporu od 7,8 posto.
Nezavisna kandidatkinja Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa za mandata Ive Sanadera koji ju je 2006. godine smijenio, uživa potporu nešto manju od šest posto, što je prema dosad provedenim anketama najniža potpora. Kandidati s manje od pet posto podrške su MOST-ov kandidat Zvonimir Troskot, Anka-Mrak Taritaš iz stranke GLAS, Davor Nađi iz stranke Fokus, Mirando Mrsić iz stranke Demokrati, te nezavisna kandidatkinja Marina Pavković.
Mladi znaju koje probleme oni žele ‘na tapetu‘
Naši mladi sugovornici jasno ističu što u Zagrebu smatraju problematičnim te je potrebno mijenjati.
"Život je u Zagrebu bezobrazno skup. A posebno je preskupo stanovanje. Sve je više ljudi prisiljeno živjeti u pretrpanim stanovima ili preseliti se u predgrađe, a oni koji uspiju kupiti nekretninu, osuđeni na nekoliko desetljeća kredita", rekla je Ana i dodala da je riječ o problemu koji posebno pogađa mlade. Da bi mladima trebalo pomoći subvencijom stanova, misli i Tin, koji također predlaže promjenu načina zbrinjavanja otpada. Dok Luka želi u Zagrebu vidjeti više zelenila, Tonka idealistično predlaže reformu čitavog sustava iz temelja.
