Foto: Dubravka Petrić / PIXSELL

To nije ni zeleno ni lijevo, to je ekstremno lijevo, i to će biti zaustavljeno u drugom krugu, tako mi Bog pomogao, govorio je u izbornoj noći 16. svibnja Miroslav Škoro, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika iz stranke Domovinski pokret koji je ušao u drugi krug izbora. Škoro je pritom mislio na Tomislava Tomaševića i njegovu stranku, odnosno političku platformu Možemo!. Kao što su uglavnom sve ankete i predviđale, u drugi krug izbora ušao je Tomašević, koji je s 45,15 posto osvojenih glasova zamalo postao gradonačelnikom već u prvom krugu. Njegov protukandidat Škoro osvojio je 12,16 posto glasova.

“Ako se pogledaju izborni rezultati i korelira uspjeh Škore s uspjehom Jelene Pavičić Vukičević i Davora Filipovića po biračkim mjestima, a i relativna sličnost biračkog tijela, može se očekivati da će dio njih podržati Škoru u drugome krugu”, komentirao je profesor s Fakulteta političkih znanosti Višeslav Raos.

Dodao je da oba kandidata ne mogu računati na mehaničko pretakanje glasova srodnih kandidata za njih, a dva tjedna dodatne kampanje mogu dodatno motivirati ili demotivirati birače na izlazak.

SDP-ov slab prolaz

Što se tiče mandata u gradskoj skupštini, Tomaševićeva stranka osvojila je 23 zastupničkih mjesta od ukupno 47, što znači da im nedostaje jedna ruka za većinu u skupštini. Budući da su iz te stranke poručili da namjeravaju surađivati sa strankama koje su od centra nalijevo, za suradnju im preostaje jedino Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), koja je osvojila pet zastupničkih mjesta, dva manje nego što su dosad imali.

Foto: Željko Hladika / Pixsell

“Možemo! može računati na to da će SDP podržavati proračun i ključne odluke koje budu predlagali u Skupštini, tako da izostanak apsolutne većine ne mora biti prepreka, pogotovo uzme li se u obzir da konstelacija oporbenih stranaka u Skupštini jamči da nema baš mogućnosti za stvaranje ikakve alternativne većine”, rekao je Raos.

Kandidat SDP-a Joško Klisović osvojio je samo 7,82 posto glasova, iako je najviše novca potrošio na izbornu promidžbu. No da visina iznosa utrošena na kampanju nije nužno u korelaciji s njezinim uspjehom, potvrdila nam je profesorica Smiljana Leinert-Novosel, stručnjakinja za komunikologiju na FPZG-u.

“Glavni je preduvjet popularnosti u glasača oblikovanje imidža kandidata, isticanje značajki koje posjeduje i ‘odvajanje’ od drugih. Očigledno, kampanja Joška Klisovića nije to adekvatno učinila”, objasnila je Leinert-Novosel.

‘Ukupno gledano, nema baš primjera drugih krugova izbora na kojima bi neki kandidat uspio nadoknaditi toliki zaostatak u broju i postotku glasova’, objasnio je profesor Raos

Napomenula je da su u kampanji prezentirani blijedi slogan – “Mirni čovjek Zagreba”, nepopularni obilasci terena, nedojmljivi medijski nastupi i dodala da su i druge okolnosti kampanji poput dominantne medijske usmjerenosti na nove kandidate pridonijele lošem rezultatu. Komunikologinja i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Gabrijela Kišiček smatra da je Klisović preskočio jednu stubu u procesu uvjeravanja birača.

“Najprije je trebalo birače uvjeriti da je mirnoća zaista nešto pozitivno i poželjno u političkom djelovanju, a tek onda ponuditi sebe kao izbor. Krenuo je u kampanju a priori vjerujući da ljudi žele mirnog čovjeka na vodećoj dužnosti. Građani nisu dobili odgovor zašto bi trebali birati ‘mirnog’ čovjeka umjesto temperamentnog ili ekstrovertiranog”, kazala je profesorica Kišiček.

Polarizacija birača

Škorin Domovinski pokret osvojio je pet zastupničkih mjesta – baš kao i stranka pokojnog Milana Bandića, a u skupštinu su još ušli i Hrvatska demokratska zajednica sa šest i Most s tri mandata. Davor Filipović iz HDZ-a, koji je dobio 9,83 posto glasova, Klisović i Pavičić Vukičević čestitali su Tomaševiću na ulasku u drugi krug. Klisović je još i pozvao svoje birače da svoj glas daju upravo Tomaševiću.

Profesorica Leinert-Novosel misli da Škoro može računati na potporu glasača od centra nadesno, ali i da bi neke njegove poruke mogle dovesti do polarizacije.

“To smo prepoznavali i ranijih izbora kroz izjave o svjetlu i tami, podjeli na nas i one druge”, napomenula je Leinert-Novosel i dodala da Možemo! pridonosi smanjenju napetosti tako što ostaje uz pozitivnu kampanju i pruža informacije o svojim planovima te ne reagira na provokacije druge strane.

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Raos je pak napomenuo da bi Škorin tip kampanje mogao demotivirati sve birače da izađu, ali i dodatno mobilizirati upravo pristaše Možemo!.

“Škorin tim odlučio se na strategiju negativne kampanje, odnosno na difamiranje političkog suparnika, u nadi da će motivirati sve birače koji se ne slažu s nekim od sadržaja koje predstavljaju kao pozadinu Možemo! i Tomaševića da podrže Škoru”, dodao je Raos.

Da je polarizacija definitivno posljedica takvih poruka, smatra i Kišiček.

Škoro koristi taktiku apeliranja na strah od nečeg radikalnog ili ekstremnog. Česta je to taktika kojoj je cilj istaknuti opasnosti, prijetnje ‘suvremenoj demokraciji’ kako kaže, a onda sebe predstaviti kao spasitelja i zaštitnika od te iste opasnosti”, dodala je Kišiček.

Takvo što je, rekla je, uobičajeno u političara koji procjenjuju da je djelovanje na emocije lakši i jednostavniji put do birača nego djelovanje na razum i logiku.

Zeleni sve popularniji u EU

Da preokret u drugome krugu nije izgledan, smatra Raos.

“Ukupno gledano, nema baš primjera drugih krugova izbora na kojima bi neki kandidat uspio nadoknaditi toliki zaostatak u broju i postotku glasova”, rekao je Raos.

Premda bi se prema nekim medijskim natpisima zaista dalo zaključiti da je Tomašević već postao gradonačelnikom i iako mu ankete predviđaju više-manje sigurno pobjedu, ne treba zaboraviti da je od prvog do drugog kruga dosta vremena. Činjenica jest da je Tomašević na prošlim lokalnim izborima 2017. godine osvojio niti 13.000 glasova – 11 puta manje nego sada. Razlog za Tomaševićev uspjeh, Kišiček vidi u njegovoj dosljednosti i u, kako kaže, jasno istaknutoj “antibandićevskoj” retorici na koju je stavio svoj pečat i ostavio malo prostora drugim kandidatima da se profiliraju.

kandidati ne mogu računati na mehaničko pretakanje glasova srodnih kandidata, tvrdi raos

“Dok su neki kalkulirali s kojim strategijama i porukama krenuti, on je kontinuirano isticao da će raditi sve suprotno načinu upravljanja Milana Bandića”, rekla je Kišiček.

Upravo Bandićev odlazak, ali i rast popularnosti “zelenih” u Europi, Leinert-Novosel ističe kao dodatne faktore koji su utjecali na Tomaševićev izborni rezultat.

“Tajna uspjeha Tomaševića je u potrebi građana da se ostvari nada u novo i bolje u Zagrebu. U velikoj je mjeri vezan uz njegov dosadašnji interes i poznavanje problema Zagreba, imidž političara koji je ‘jedan od nas’, koji nas razumije i zajedno s građanima rješava probleme. On je obrazovan, ali i ‘terenski radnik’ što je u politici uvijek velika prednost”, dodala je Leinert-Novosel.

Repovi se vuku iz bivše vlasti

Neovisno o tome tko postane novi zagrebački gradonačelnik, preuzima golemu odgovornost vođenja najmnogoljudnijeg grada u Hrvatskoj s najvećim gradskim proračunom. Raos misli da bi dodatna otežavajuća okolnost mogla biti i stranka pokojnog gradonačelnika Bandića.

“Nije isključeno da članovi te stranke budu opstrukcijski faktor za novu gradsku vlast u upravi i poduzećima, pogotovo ako i kada preustroj gradske uprave i novi mehanizmi upravljanja na vidjelo izvuku dodatne kontroverze, financijske dubioze i korupcijske mreže s kojima je izravno ili neizravno povezana stranka pokojnog prvog čovjeka Zagreba”, dodao je Raos.