FOTO: DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

“Voljela bih se zaposliti kod svog Bandića. Stvarno ga uvažavam i mislim da je gradu pridonio dosta. Nema čovjeka koji nije barem nešto ukrao u državi, ali smatram da je Bandić dosta uložio u državu”, rekla je prošlog ljeta studentica javne uprave Doris Drinovac, a njezina sada već slavna izjava ismijavala se po društvenim mrežama.

Ipak, to da Milan Bandić vlada Zagrebom gotovo dva desetljeća jasno pokazuje da ta studentica nije jedina koja tako razmišlja. Rijetki se političari uspijevaju održati toliko dugo na političkoj sceni, štoviše, biti i jezičac na vagi parlamentarne većine – posebno ako se uz njih vežu tolike optužnice i afere.

Gdje je (politička) kultura?

Dragica Nikolić, članica Bandićeve stranke i zastupnica u Gradskoj skupštini, smatra da je dugi Bandićev mandat rezultat njegova velikog političkog iskustva i posebne osjetljivosti prema ranjivim skupinama.

“On je gradonačelnik svih građana grada Zagreba neovisno o njihovoj ideološkoj pripadnosti”, tvrdi Nikolić. S druge strane, Bandićeva protukandidatkinja u drugom krugu posljednjih lokalnih izbora, Anka Mrak Taritaš, taj uspjeh pripisuje tomu što velik dio birača nije ni izašao na izbore.

“Ako za Bandića glasa otprilike 15 posto građana Zagreba, onda mu je to uz izlaznost od oko 30 posto sasvim dovoljno da uvijek pobjeđuje”, tvrdi Mrak Taritaš i dodaje kako Bandić glasove dobiva iz niza klijentelističkih skupina i manjeg dijela ljudi koji mu još vjeruju. Slično misli i Dražen Lalić, predsjednik Hrvatskog politološkog društva i sociolog. Važnim elementom za objašnjavanje Bandićeva uspjeha smatra nedovoljno razvijenu političku kulturu u Hrvatskoj.

‘Problem je što postoji to shvaćanje da Milan Bandić raspolaže novcem koji je sam stvorio, iako je zapravo riječ o novcu Grada Zagreba iz naših prireza i davanja’, kaže profesor Berto Šalaj

“Svatko kome je Bandić izravno ili neizravno napravio uslugu po nekoj inerciji glasa za njega, a to pogotovo dolazi do izražaja u vrijeme kriza”, tvrdi Lalić. Dodaje kako se danas više ne možemo opravdavati slabom tradicijom demokracije jer je velik dio birača socijaliziran u uvjetima demokracije. Problem je, prema njegovu mišljenju, u tome što elite, koje bi trebale usmjeravati društvo, nisu dorasle zahtjevima vremena.

“U nas većina političara ne stimulira, ne poštuje niti izražava demokratsku političku kulturu. Naravno, na načelnoj razini svi govore o demokraciji, ali se većina odluka svejedno donosi računajući na neki drugi tip kulture”, smatra Lalić.

FOTO: DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL

Također, objašnjava kako smo zbog različitih povijesnih okolnosti stalno bili pod utjecajem nekog vladara što je naposljetku usporilo razvoj svijesti da su političari isključivo upravljači javnim resursima. Taj problem prepoznaje i profesor na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj, analizirajući djelovanje zagrebačkog gradonačelnika.

Mnogo više od fenomena

“Problem je što postoji to shvaćanje da Milan Bandić raspolaže novcem koji je sam stvorio, iako je zapravo riječ o novcu Grada Zagreba iz naših prireza i davanja. Naravno, može se tvrditi da je on napravio neke stvari u gradu Zagrebu, da je nešto dao kroz socijalne politike, ali postavlja se pitanje nije li toga moglo biti mnogo više”, pita se Šalaj. Prema njegovu se mišljenju uloga Milana Bandića na nacionalnoj razini preuveličava.

“Moja je teza da njemu nacionalna politika služi kao svojevrsna poluga kojom se koristi kako bi ostvario rezultate na lokalnoj razini”, tvrdi Šalaj.

Uz to Dražen Lalić smatra da Bandić na nacionalnoj razini funkcionira prema načelima svojevrsne podzemne politike.

“Ona se vodi na osnovi trgovina, manipulacija, kompromisa pod svaku cijenu i baratanjem resursima koje je stekao na izborima – svojim zastupnicima koje Bandić sam naziva žetončićima. To je samo po sebi pokazatelj te njegove kockarske politike”, kritičan je Lalić.

Profesor na Odsjeku za kulturne studije riječkog Filozofskog fakulteta Hajrudin Hromadžić smatra da fenomen Milana Bandića treba promatrati u širem društvenom kontekstu.

“Naša takozvana tranzicija obilježena je kriminalom, korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom – problemima koji se općenito vežu uz kapitalizam. Padom prve osobe mogao bi nastati učinak rušenja cijele mreže pa je razumljiva potreba da se položaji sačuvaju pošto-poto”, objašnjava Hromadžić. Dodatnim problemom smatra to da se od vladajućih više ne očekuju nikakva politička odgovornost i poštenje. Ni profesor Lalić nije previše optimističan.

‘On se zna prilagoditi svakoj publici pa ga recimo bakice na Dolcu doživljavaju pravim Zagrepčaninom. Također, nametnuo se kao onaj koji dela za građane i ima stvarne rezultate’, ističe Krešimir Macan

“Ako ovako nastavimo, naš će narod nastaviti slabiti pa možda na kraju i nestati. Problem je što ljudi i dalje imaju iluziju da se može živjeti od tuđeg rada, a vršni predstavnik takve logike je upravo Milan Bandić”, tvrdi Lalić.

Ono što se zagrebačkom gradonačelniku nikako ne može osporiti jest dobro izgrađen imidž u javnosti – još jedan element koji mu omogućuje opstanak na toj dužnosti. Stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan objašnjava kako se Milan Bandić može smatrati našim prvim populistom, što mu je i pomoglo da održi svoj politički položaj.

“Zna se prilagoditi svakoj publici pa ga, recimo, bakice na Dolcu doživljavaju kao pravog Zagrepčanina. Također, nametnuo se kao onaj koji ‘dela’ za građane i ima stvarne rezultate”, govori Macan i dodaje kako je u Bandića moguće prepoznati izrazitu personalizaciju politike prema načelu “stranka – to je Milan Bandić”.

“Njegovu sliku najviše može narušiti povezivanje s korupcijskim aferama. Lukavo odbija odgovoriti kad ne želi jer već ima veliko iskustvo s medijima i to dobro radi, sviđalo se ti nekome ili ne. Pravi se bedast i dok ima podršku birača može si to dopustiti”, tvrdi Macan. Profesor Hrvoje Jakopović s Odsjeka za strateško komuniciranje FPZG-a tomu dodaje kako imidž gradonačelnika u velikoj mjeri ovisi i o njegovoj medijskoj prisutnosti.

Floskule i uvrede

“Kada se suočava s medijima i nezgodnim pitanjima, Milan Bandić ostavlja dojam otvorenosti i spremnosti za komunikaciju”, objašnjava Jakopović i tvrdi kako Bandić dobiva podršku dijela javnosti i zbog svog autentičnoga i prepoznatljivog komunikacijskog stila. Marijana Čikić, reporterka istraživačkog magazina “Potraga”, nije blagonaklona prema njegovoj komunikaciji.

“Floskule poput ‘pojest ću snijeg’, ‘delam ko konj’, ‘naduo sam se kao žabac’ i ‘samo nek je zdravlja’ jeftin su populizam i micanje fokusa s bitnog”, kritična je, iako smatra da su spontanost i neposrednost za političare izrazito važne.

“To se teško uči, rekla bih, s time se rađaš. Ipak, u posljednje vrijeme iz Bandićevih usta izlaze i opasne uvrede. Dosad je igrao na taj ruralni šarm, ali Zagreb raste i odrasta i vjerujem da će njegovi građani s vremenom prerasti gradonačelnika i njegove fore”, zaključuje.