Prošle godine smo se, kao i prethodnih, borili sa siromaštvom, neučinkovitim sustavom ovrha, nezaposlenošću i nesigurnošću radnog mjesta, a diskriminacija je bila prisutna u svim životnim porama. Podaci su to Izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2017. godinu, koje je predala Hrvatskom saboru i koje potvrđuje da čak petini stanovništva Hrvatske prijeti siromaštvo.
Njemačka, ne tako obećana zemlja
Pučka pravobraniteljica upozorava da je siromaštvo prisutnije u ruralnim područjima, a socijalne naknade nisu dovoljne za život, što mnoge prisiljava na bijeg u inozemstvo. Jedan od njih je i 22-godišnji Antonio Majer.
36.436 osoba napustilo je Hrvatsku 2016., a gotovo pola tog broja čine oni između 20 i 39 godina, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku
"U Slavoniji, konkretno u Đakovu, trudio sam se pronaći normalan posao i nakon što sam promijenio dvije, tri firme u kojima mi uvjeti nisu odgovarali, odlučio sam otići van. U Njemačkoj sam radio u američkoj vojnoj bazi u gradu Hohenfelsu koja nam je ubrzo otkazala ugovore i dobili smo otkaz, potom u tvrtki koja se bavila izradom kranova, ali nisu mi isplatili dva odrađena tjedna. Iako sam poslije našao novi posao, odlučio sam se vratiti kući zbog njihova načina život na koji se nisam uspio priviknuti. Kako su u usporedbi s drugim članicama Europske unije naše plaće preniske za dostojanstven život, u budućnosti bih se ponovno odlučio za inozemni posao, naravno, ako se ovdje stanje ne promijeni", pojašnjava on ne tako savršenu sliku inozemstva.
Glasnogovornica Ureda pučke pravobraniteljice Ana Tretinjak govori da ne postoje točni podaci o broju ljudi koji, kao i Antonio, napuštaju Hrvatsku jer se osobe koje sele u inozemstvo često i ne prijavljuju.
"Prema Državnom zavodu za statistiku, Hrvatsku je u 2016. napustilo 36.436 osoba, a gotovo pola tog broja čine oni između 20 i 39 godina. Sigurno mnogi odlaze zbog boljih uvjeta za profesionalni razvoj i većih prihoda, ali ne smijemo zaboraviti ni povezanost stanja ljudskih prava s iseljavanjem", govori Tretinjak.
Čak 40 posto Roma živi u siromaštvu
Oni koji ostaju suočavaju se s istim problemima već godinama, a 2017. godine je pravobraniteljica prvi put primila najviše pritužbi građana na prava iz radnih i službeničkih odnosa. To uključuje prava nezaposlenih, prava zaposlenih u privatnom i javnom sektoru te u državnoj službi. Tako doznajemo da se zaposleni suočavaju s neisplaćenim prekovremenim satima ili čak plaćama, unatoč tome što je riječ o kaznenom djelu, a žale se i na mobing i netransparentne postupke zapošljavanja u javnim službama, kao i na dobnu diskriminaciju. Prisutna je i diskriminacija na osnovi etniciteta, a najviše pogađa Rome.
Pravobraniteljica upozorava da je siromaštvo prisutnije u ruralnim područjima, a socijalne naknade nisu dovoljne za život
"Recimo, samo 1,4 posto Roma starije je od 65 godina, dok je taj postotak u većinskoj populaciji 16,8 posto. Čak 40 posto ih nema dovoljno sredstava za nabavu kvalitetne hrane ili plaćanje režija, što ugrožava zdravlje i utječe na duljinu života. Malo je učenika Roma u četverogodišnjim školama i među studentima, što im sve skupa prilično otežava uvjete za zapošljavanje. Temeljni dokument za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj je Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020., ali nije donesen Akcijski plan za njegovo provođenje nakon 2015.", govori Tretinjak.
No, na preporuku Ureda pučke pravobraniteljice, nedavno je donesen novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Tako se danas za starije prvi put propisuje pravo na posebnu zaštitu, za nasilje prema njima predviđaju se strože kazne, a nasiljem se smatra i zanemarivanje njihovih potreba.
Napredak u zaštiti starijih
Tretinjak govori i da je došlo do pomaka u sprečavanju zloporaba ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koje, prema novom, ne mogu sklapati pružatelji socijalnih usluga, osobe koje su kod njih zaposlene i članovi obitelji pružatelja socijalnih usluga i njihovih zaposlenika. Upravo zaštitu starijih osoba ističu kao napredak koji smo postigli u prošloj godini, a za ostale su teškoće građana pripremili preporuke.
"Cilj je tih preporuka snažnija zaštita ljudskih prava, a time i viša kvaliteta života u Hrvatskoj, pa njihova provedba itekako može utjecati na zaustavljanje iseljavanja. Zato se nadamo da će mjerodavna tijela naše preporuke i iskoristiti", zaključuje Tretinjak.
Izbjeglice strahuju od policije
Dopis pučke pravobraniteljice DORH-u potaknuo je Kuću ljudskih prava Zagreb da još u veljači predstavi svoj četvrti Izvještaj o nasilnim i nezakonitim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske. U suradnji s organizacijom "Are you Syrious" javljaju im se obitelji izbjeglica s djecom. "Usred noći nam se javljaju jer su u šumi i trebaju pomoć. Umjesto da se mogu osloniti na policiju koja bi im u tom trenutku trebala spasiti život, boje se zvati policiju jer su više puta iskusili vraćanje iz Hrvatske, bez obzira na to što su tražili azil“, poručila je Tajana Tadić. Organizacije tako pozivaju Državno odvjetništvo da nepristrano i učinkovito provede istragu o navodima pučke pravobraniteljice o nezakonitim postupcima policije.
