Tijekom početka prvog vala pandemije pa sve do sada, Klinika za psihijatriju Vrapče zabilježila je porast broja ovisnika od
20 do 30 posto. Krešimir Radić, psihijatar sa Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, ističe da
pandemija nije jedini razlog ovog porasta, ali da igra veliku ulogu.
Neizvjesnost od nove bolesti, potresi i financijska kriza problemi su s kojima se ljudi danas moraju suočiti, ističe Radić i smatra da se s njima veliki dio ljudi zna nositi.
"Međutim, nasuprot njih, možda 20 do 30 posto dotad zdravih osoba razvilo je anksiozne poremećaje, depresiju, PTSP, ovisnosti", komentira Radić i tvrdi da se na liječenje u Kliniku javilo dosta ranije oporavljenih pacijenata kojima su pandemija, potres i novonastala financijska kriza ponovno poljuljali živote.
Podrhtavanje tla ili podrhtavanje životne stabilnosti?
Na samom kraju 2020. godine Hrvatska je pogođena
nizom velikih potresa na području Petrinje, Gline i Siska. Snažnija podrhtavanja tla se i dalje mogu osjetiti. Sjedenje u udobnosti svoga doma i očekivanje idućeg podrhtavanja te kasnije praćenje jačine tih potresa na internetu i raznim aplikacijama postala je svakodnevica.
"Oko tebe su možda u maloj kvadraturi brojni ukućani koji su jednako napeti ili još napetiji, neki su možda i stari i bolesni, i ne možeš više tako, ne možeš ih gledati i slušati, ne možeš čekati kad će ti se srušiti strop na glavu, misliš kako ovo nikad neće biti gotovo", komentira Radić.
Foto: Neva Žganec/Global
Ističe da je u takvim okolnostima gdje se u glavi vrte
emocijama nabijene misli, vrlo lako donijeti neki nepromišljen potez kao što je uzimanje neke
psihoaktivne tvari ili
kockanje. Ujedno govori da sa svojim kolegama pacijente uče prepoznavati sve situacije nabijene takvim visokim emocionalnim nabojem, nositi se s emocijama i mislima te samim time pametnije reagirati na situaciju u kojima se nalaze.
"Zaspati, pobjeći, umiriti se, oraspoložiti se, bez razmišljanja o štetnim posljedicama i cijeni toga", bolji su koraci koje možemo poduzeti, ističe Radić.
Prema Radiću, u Kliniku najviše dolaze osobe ovisne o alkoholu. Među njima ima i mladih osoba, no
žene su te koje se na liječenje ovisnosti javljaju češće, ali i ranije. Klinika je tako prije nekoliko godina otvorila poseban odjel za njih.
"Još uvijek su u manjem postotku u našem tretmanu osobe sa zlouporabom
kanabisa,
GHB-a ili
psihostimulansa, međutim njihovo liječenje u pravilu započne dosta dramatično pa ih upamti čitav terapijski tim", komentira Radić.
Osim stresa i trauma, Radić spominje i loše podnošenje
dosade,
pritisak društva,
bijeg od problema i
genetiku kao moguće faktore koji mogu utjecati na stvaranje ovisnosti kod osobe.
Kako potražiti pomoć?
Razgovor sa psihijatrom nikada ne može škoditi osobi, bilo da je to u domu zdravlja ili u nekoj psihijatrijskoj ambulanti u sklopu bolnice ili Klinike, a Radić ističe da ljudi danas spremnije traže pomoć.
"Za takav razgovor trebat će
uputnica obiteljskog liječnika, a ako je stanje hitno, postoje i
dežurne psihijatrijske ambulante koje bez uputnice bolesnike pregledavaju 0-24", govori Radić. Nadodaje da za ovisnike postoje
specijalizirani programi na odijelima za liječenje ovisnosti, preko dnevnih bolnica i "nastavno na psihijatrijsko liječenje, odlazak u socioterapijsku zajednicu ili pohađanje kluba liječenih ovisnika o alkoholu ili kocki".
Klinika za psihijatriju Vrapče prva je u našoj zemlji u kojoj je uspostavljena teleadiktologija.
[caption id="attachment_16019" align="aligncenter" width="696"]
Foto: Pixabay
"Od travnja prošle godine imamo i
modalitet liječenja na daljinu, pacijenti se spoje svakog jutra na grupni video poziv i razgovaraju s terapeutima. Ponekad i u četiri oka, ako treba", objašnjava Radić. Naglašava da su tako pomogli stotinama ljudi tijekom prvog vala pandemije.
"Najbolje rezultate imamo onda kad pacijent na liječenje dođe
dobrovoljno i kad mu pritom pomaže te u tretmanu kasnije sudjeluje i njegova obitelj", govori Radić i komentira da je to dug proces, ali da se može proći.
Foto: Neva Žganec/Global
Ističe da je u takvim okolnostima gdje se u glavi vrte emocijama nabijene misli, vrlo lako donijeti neki nepromišljen potez kao što je uzimanje neke psihoaktivne tvari ili kockanje. Ujedno govori da sa svojim kolegama pacijente uče prepoznavati sve situacije nabijene takvim visokim emocionalnim nabojem, nositi se s emocijama i mislima te samim time pametnije reagirati na situaciju u kojima se nalaze.
"Zaspati, pobjeći, umiriti se, oraspoložiti se, bez razmišljanja o štetnim posljedicama i cijeni toga", bolji su koraci koje možemo poduzeti, ističe Radić.
Prema Radiću, u Kliniku najviše dolaze osobe ovisne o alkoholu. Među njima ima i mladih osoba, no žene su te koje se na liječenje ovisnosti javljaju češće, ali i ranije. Klinika je tako prije nekoliko godina otvorila poseban odjel za njih.
"Još uvijek su u manjem postotku u našem tretmanu osobe sa zlouporabom kanabisa, GHB-a ili psihostimulansa, međutim njihovo liječenje u pravilu započne dosta dramatično pa ih upamti čitav terapijski tim", komentira Radić.
Osim stresa i trauma, Radić spominje i loše podnošenje dosade, pritisak društva, bijeg od problema i genetiku kao moguće faktore koji mogu utjecati na stvaranje ovisnosti kod osobe.
Foto: Pixabay
"Od travnja prošle godine imamo i modalitet liječenja na daljinu, pacijenti se spoje svakog jutra na grupni video poziv i razgovaraju s terapeutima. Ponekad i u četiri oka, ako treba", objašnjava Radić. Naglašava da su tako pomogli stotinama ljudi tijekom prvog vala pandemije.
"Najbolje rezultate imamo onda kad pacijent na liječenje dođe dobrovoljno i kad mu pritom pomaže te u tretmanu kasnije sudjeluje i njegova obitelj", govori Radić i komentira da je to dug proces, ali da se može proći.
