Foto: Pixabay

Marihuana je dostupna gotovo na svakom koraku, a ni nabava težih droga mnogima nije neki problem. Riječi su to 20-godišnjeg mladića, čiji je identitet poznat redakciji, a koji se s marihuanom prvi put susreo u sedmom razredu osnovne škole. Kokain je probao već iduće godine na ljetovanju. Kao glavne motive za konzumiranje droge navodi znatiželju, ali i utjecaj društva.

“Najgori problemi počinju kad netko prestane uzimati drogu samo na tulumima i druženjima te je počne uzimati iz čiste dosade ili želje za drogom. U tom si trenutku osoba više ne može sama pomoći”, smatra mladić.

Križ za cijeli život

Slično govori i 25-godišnja djevojka. Zbog droge je odlazila i u drugi grad, a upuštala se i u naručivanje preko interneta.

“Nedovoljna upućenost, ali i znatiželja je ono što me koštalo. Nisam mogla niti slutiti da ću zbog svoje znatiželje završiti u Vrapču na liječenju”, objašnjava djevojka.

Navodi da su je prijatelji napustili jer je liječenje od ovisnosti u najpoznatijoj psihijatrijskoj bolnici u Hrvatskoj, Vrapču, velika stigma i križ koju osoba nosi cijeli život. U većini slučajeva obitelj nije niti svjesna ili si ne želi priznati da im dijete ima problem s ovisnosti, a prijatelji, posebno oni koji to konzumiraju, još više potiču u tome. Također smatra da će pravi ovisnici uvijek pronaći način, rješenje, ali i opravdanje za konzumiranje droge.

U kojoj se mjeri pogoršala kvaliteta života i porasle frustracije, toliko su ljudi, mladi i stariji, osjetili još veću potrebu za uzimanjem ‘nečeg’ bilo da ih smiri, stimulira i popravi im raspoloženje

Četiri godine prije početka pandemije u Institutu Ruđer Bošković provedeno je znanstveno istraživanje na temelju koncentracija proizvoda ljudskog metabolizma u otpadnim vodama. Analizom uzoraka uzetih iz zagrebačke kanalizacije dokazuje se prisutnost kemijskih spojeva nastalih konzumacijom droge te se njihov udio uspoređuje s količinom otpadnih voda po stanovniku.

Istraživanjem je potvrđeno da se dogodio nagli porast potrošnje droga, amfetamina, posebice speeda. Uporaba kanabisa porasla je za 900, ecstasyja za 300 i kokaina za 500 posto. Iz Vladina Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga objašnjavaju da društvene promjene i novi oblici korištenja droga stvaraju niz izazova za one koji se bave prevencijom ovisnosti.

Porasle frustracije

Prema mišljenju neuropsihijatra i profesora Medicinskog fakulteta Slavka Sakomana, skokovit porast potrošnje droga uzrokovan je upravo povećanjem ponude i dostupnosti droga. Profesor Sakoman ističe da je vidno porasla potrošnja lijekova za smirenje, antidepresiva, ali i duhanskih proizvoda te alkohola.

“Nastavljen je i porast potrošnje ilegalnih droga, osobito speeda, kokaina i kanabisa”, spominje profesor.

‘Zašto nema saborskih rasprava vezano uz tu najzlokobniju društvenu patologiju, ali i tko gomila milijarde kuna otete od obitelji preko prodaje droga’, govori neuropsihijatar Sakoman

Paralelno s porastom prodaje dolazi do povećanja i ulaganja u sprečavanje konzumacije droga. Iz spomenuta Vladina Ureda kažu da procijenjeni ukupni javni rashodi za provedbu politike o drogama iznose oko 900 milijuna kuna na godinu.

“Značajna se sredstva ulažu i u područje prevencije ovisnosti te je tako, na primjer, u posljednje tri godine za prevenciju ovisnosti utrošeno oko 127 milijuna kuna”, navode iz Ureda.

Pogoršala se kvaliteta života te su porasle frustracije, a s time su mladi osjetili još veću potrebu za uzimanjem “nečeg” bilo da ih smiri, stimulira ili popravi raspoloženje. Mladić koji je korisnik brojnih droga objašnjava da za njega, osim za zabavu, droga služi za bijeg od stvarnosti, od vlastitog života.

Slaba informiranost

Doktor Sakoman smatra da stanje nije dobro i da će ga biti teže dovesti u red i pod kontrolu nego suzbiti pandemiju koronavirusa.

“Rade da bi se drogirali, a mnogi se drogiraju da bi mogli raditi”, dodaje.

On također smatra da se u medijskom prostoru ne otvara pitanje zašto nema saborskih rasprava vezano uz tu ”najzlokobniju društvenu patologiju”, ali i tko uzima novac otet od obitelji preko prodaje droga.

Slavko Sakoman, Foto: Pixell

“Mnogi od mene mogu naučiti dosta, primjer kakav ne treba biti, ali i primjer da se sami uvjere kako je to loše. Uvijek ću dati savjet onome tko se ne može maknuti od toga jer sam iskusila na svojoj koži”, ističe djevojka, bivša ovisnica.

Nema uhićenja ozbiljnijih dilera po našim gradovima kamoli razbijanja tih kriminalnih organizacija. Neke veće zapljene droga policija koristi samo da bi uvjerila javnost da ‘se radi'”, kaže neuropsihijatar.

Ispred Amsterdama

Zanimljivo je da Zagreb je izbio na prvo mjesto od 82 europska grada uključena u istraživanje i to prema potrošnji amfetamina. Prvi je i po potrošnji kanabisa u radne dane, osmi po potrošnji kokaina i šesti po potrošnji ecstasyja, a u porastu je ponovo i potrošnja heroina, dodaje Sakoman.

Neuropsihijatar spominje da dio konzumenata koristi drogu na zabavama, turažama i uz alkohol da bi postigli egocentrični hedonizam, dok ih drugi dio uzima kao stimulans na poslu.