Foto: Pixabay

Hrvatska je zemlja koju krasi bogatstvo regija u kojima žive ljudi drukčijih osobina, vrijednosti i mentaliteta, koji prečesto iskazuju nesnošljivost jedni prema drugima.

“Za vrijeme moje večernje smjene netko nam je uništio auto. Prešarali su tablice, a na haubu urezali ‘VERA'”, ispričala je Zagrepčanka K.T. koja je sa svojim dečkom došla na sezonski rad u Biograd. Nakon tog iskustva i nakon što su vidjeli da policija ništa ne poduzima, vratili su se u Zagreb.

Zagrepčanin da vozi brod?!

Oboje su Zagrepčani otvorena duha i ni slutili nisu da se u društvu i dalje događaju diskriminirajuće situacije. Njezinu dečku, čiji je posao bio vožnja broda, jedan od radnika je postavio pitanje kako to da mu nije neugodno doći na njihov teritorij i glumiti da zna voziti brod, kad je to očito posao za Dalmatince.

Nakon toga uslijedilo je još sličnih situacija.

“Nakon incidenta i neuspješne pomoći policije, pokupili smo se u Zagreb. Očito naš narod voli ‘prcati’, pa se zato i koprca”, zaključuje.

D.M., mladić koji se iz Zadra preselio u Zagreb, nikad neće zaboraviti što je prolazio u srednjoj školi.

“Već od prvog dana prozvan sam tovarom i blitvarom. Manjina je tlačila većinu, a uvijek su žrtve bile druge, ali standardno najizloženiji sam bio ja, kao nova pojava s mora”, riječi su koje D.M.-u izazivaju ružna sjećanja.

No stereotipi poput toga da su Dalmatinci lijeni, Zagrepčani hladni, a ljudi iz ruralnih područja manje vrijedni, ne utječu na razvijanje prijateljstava u mladih ljudi. Potvrđuje to Jakov, Zagrepčanin čije društvo čine ljudi iz različitih regija.

Grupna dinamika kao razlog

“Osobno, volim raznoliko društvo jer upravo ta raznolikost u kulturi i razmišljanjima pridonosi mom osobnom poboljšanju, što i jest cilj druženja”, zaključuje Jakov.

Da se diskriminacije ne događaju samo u odnosima Zagrepčana i Dalmatinaca, govori nam iskustvo A.S., Slavonke koja se cijele prve godine studija suočavala s pogrdnim nazivima i omalovažavanjem Slavonije koju je njezina cimerica iz Karlovca smatrala selom iz kojega dolaze samo seljaci koji nemaju ista prava kao i osobe iz “velikih” gradova.

‘Za vrijeme moje večernje smjene netko nam je uništio auto. Prešarali su tablice, a na haubu urezali VERA’, ispričala je Zagrepčanka svoje loše iskustvo u Biogradu

Tijekom studija mladi imaju najveću mogućnost upoznati ljude iz različitih dijelova Hrvatske. No pri upisu na studij i odlasku u drugi grad, pojavljuje se i strah od neprihvaćanja. Čovjek kao društveno biće veći dio svog života provodi kao član različitih skupina. Psihologinja Ana Vuletić objasnila je zbog čega se to događa i dalje.

“Svaka grupa funkcionira na svoj način te je oblikovana prepoznatljivim uzorcima ponašanja i ima svoju osnovu identiteta s kojim se njezini članovi poistovjećuju. Razlog zašto se osobe uopće uključuju u navijačke skupine ili neke druge skupine može biti upravo izraz nacionalne, regionalne ili neke druge pripadnosti”, kaže Vuletić. Prema Vuletić, huliganizam može biti jedan oblik dokazivanja muškosti, ali i teritorijalnog centrizma.

Borba za dominaciju

“Ako neka druga ‘nepripadajuća’ skupina naruši njihovu dominaciju, sukobi su neizbježni”, dodaje. Osim toga, kaže Vuletić, etiketiranjem osoba prema pripadnosti navijačkim skupinama ili regionalnoj pripadnosti kao drukčiji, lošiji, nesposobniji i slično (npr. “tovari”), zbog pretpostavke da su svi pripadnici tih skupina takvi, njihova je prisutnost dovoljan uzrok provokacije te razlog za diskriminaciju prema skupini kojoj pripadaju.

“Osnovna grupna dinamika koja je čovjeku kao socijalnom biću prirodna te kojoj se svakodnevno prilagođava razlog je za konstantno održavanje sukoba između skupina različitih karakteristika”, pojašnjava Vuletić.

Psihologinja Ana Vuletić: Ponašanje nekih određuje grupa, ne sami pojedinci

Budući da u navijačkim skupinama ili u određenom regionalnom području postoje nepisana pravila koja se od njezinih članova očekuju, članovi se nastoje ponašati kao što bolji predstavnici grupe. Kad se osoba identificira sa svojom grupom, njezino je ponašanje određeno grupnom aktivnošću, a manje individualnim ponašanjem, stavom i mišljenjem.