Foto: Pixabay

Već nekoliko tjedana traje politička rasprava u svim sferama društva o reformi mirovinskog sustava. Inicijativa “67 je previše” u samo dva tjedna prikupila je više od 600.000 potpisa. Iz inicijative navode da im je glavni cilj borba protiv diskriminacije, smanjiti dob za odlazak u mirovinu, ali i smanjenje penalizacije za osobe koje odlaze u raniju mirovinu.

Na temelju anonimne ankete, čak 73 posto mladih smatra da je potrebna reforma mirovinskog sustava, ali isto tako 68 posto ispitanika ne vjeruje da će jednoga dana dobiti zasluženu mirovinu. Stručnjak za financije navodi da ova odluka može u budućnosti smanjiti mirovine te da ljudi moraju biti svjesniji toga kako mirovinski sustav u Hrvatskoj djeluje.

Mirovina nije motivacija

“S obzirom na to da je ova mirovinska reforma i prije njezina izglasavanja naišla na neodobravanje baš svih oporbenih stranaka te je izglasana izrazito tankom većinom, nismo iznenađeni podrškom koju smo dobili sa svih strana političkog spektra. Riječ je o pitanju koje nema ideološki predznak, koje se tiče baš svih (i osobno) i za koje je čak i paušalnim pogledom na osnovne argumente moguće zaključiti da je riječ o politici koja je se provodi na izravnu štetu građana Hrvatske”, komentiraju iz Inicijative.

U jeku prikupljanja potpisa građana, Global je na društvenim mrežama provedeo anonimno anketno istraživanje među mladom populaciiom o pitanju mirovina i reformi mirovinskog sustava. Reprezentativan uzorak činili su mladi od 18. do 30. godine života.

Ako referendum ’67 je previše’ prođe, doći će do snižavanja mirovina u budućnosti jer treba imati na umu da država ima ograničen iznos novca kojim može raspolagati, smatra Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije

Čak 74 posto ispitanika navelo je da razmišlja o budućoj mirovini, 68 posto ispitanika ne vjeruje da će, na temelju svog rada, jednoga dana dobiti zasluženu mirovinu, a čak više od 80 posto (točnije 84) ispitanika izjavljuje da im buduća mirovina nije jedna od glavnih motivacija za rad.

Prof.dr.sc. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije izjavljuje da poštuje svaku inicijativu i pravo prikupljanja potpisa za referendum, ali da mu nije jasno zašto je inicijativa “67 je previše” pokrenuta.

Većina nema puni staž

“Naime, u Hrvatskoj radi zanemarivo malo ljudi starijih od 65 godina. Sve zemlje u okruženju podigle su ili podižu dob za ulazak u mirovini. U Hrvatskoj ljudi općenito rano odlaze u mirovinu, kasno počinju raditi jer mladi dugo studiraju i dugo traže posao, stoga prosječni umirovljenik ima oko 33 godine radnog staža, ako ovo gledamo sa stajališta sadašnjih umirovljenika. Ne treba zanemariti da je današnji omjer korisnika mirovina i osiguranika 1 na prema 1,23”, ističe Bejaković, upozoravajući da ako referendum prođe, doći će do smanjenja mirovine u budućnosti te da treba imati na umu da država ima ograničenu svotu novca kojom može raspolagati.

Iz inicijative “67 je previše” pak navode da “mirovina nije socijalna pomoć nego teško izboren sustav osiguranja prava za rizike starosti i nesposobnosti za rad. S prirodnim trendom starenja stanovništva, taj sustav postaje sve važniji za to kao društva koncipiramo ljudska prava i raspodjelu koristi iz tehnološkog razvoja. Nemojte dopustiti da vas uvjere da je riječ o tehničkom pitanju ili o pitanju koje se vas ne tiče jer “mirovina ionako neće biti dok vi budete išli u mirovinu. Ako nas u to uspiju uvjeriti, onda ih sigurno neće biti. Ukratko, nemojte se zaboraviti boriti za svoja prava”.

U Globalovu istraživanju pak nešto više od 65 posto ispitanika navodi da je informirano o mirovinskom sustavu, ali ne detaljno, dok čak 80 posto ispitanika navodi da trenutačni mirovinski sustav nije dobar ili da je jako loš te čak 73 posto ispitanika smatra da je nužna reforma mirovinskog sustava.

Kako će proći roditelji?

Barbara, 23-godišnja studentica, prava podržava inicijativu “67 je previše” navodeći da se mora ograničiti rad do 65.godine života, a da ženama ta granica bude do 63.godine života.

“Mislim da danas u kapitalističkom svijetu ljudi sve više i više vremena provode radeći na poslu, i treba se pitati, pa tko će doživjeti rad do 67 godine života? U tom smislu, neki ljudi će nakon rada odmah otići u grob zbog zdravstvenih tegoba”, tvrdi Barbara. Toni, student FER-a nije toliko zainteresiran za tu tematiku.

33 godine radnog staža prosjek je hrvatskih umirovljenika

“Stvar je jednostavna, ja sam tek u 20-im godinama života i još studiram, a da dođem do mirovine, provest ću dugačak radni životni vijek da napokon doživim mirovinu”, kaže Toni.

“Tko zna koliko će se još hrvatskih vlada i predsjednika izmijeniti te koliko će se puta zakon o mirovinama i mirovinskom sustavu mijenjati do moje 50. ili 60. godine života. Naravno tu je i moja obitelj, pogotovo roditelji, koje će nove reforme sigurno pogoditi, ali kad ja ostarim, tko zna kakva će tada pravila biti i kakve će tada biti mirovine.Teško mi je prognozirati jer riječ je o dalekoj budućnosti, te se upravo zbog toga ne živciram previše zbog ove tematike, jedino se brinem kako će moji roditelji proći”, zaključuje Toni.

Nema besplatnog ručka

Bejaković pak navodi da ljudi moraju biti svjesni činjenice da nema besplatnog ručka.

“Ručak nije besplatan, netko ga mora na kraju platiti. Da bi država isplatila mirovine, nekome mora oduzeti taj novac”, tvrdi Bejaković, misleći na naš mirovinski sustav gdje radnici financiraju umirovljenike.

No s druge strane, ako referendum prođe, financijski stručnjaci ističu da u budućnosti može doći do smanjenja mirovina, upravo zbog toga što država ima ograničenu svotu novca kojom može raspolagati.