Foto: Pixabay

“Pandemija je natjerala ljude da promjene navike, ono što je ljudima bila tlaka ovako su jako brzo svladali. Stariji građani koji su zazirali od interneta počeli su koristiti digitalne medije. Pandemija je za digitalizaciju napravila što nije nitko u zadnjih deset godina,” rekao je Boris Trupčević, medijski stručnjak i direktor dnevnog lista 24 sata, i time potvrdio kako je osim stravičnog porasta konzumacije medija porastao i broj korisničkih računa na portalima.

Za porast konzumacije digitalnih medija Trupčević je naveo dva razloga.

“Ljudi su se našli u situaciji izvanrednog stanja i sve su vijesti bile važne pa je zbog toga razumljiv nagli rast potrebe za njima. Prirodno je da su se ljudi o svemu htjeli informirati, a motiv je bio zdravlje,” objasnio je Trupčević. Dodao je i kako je drugi razlog to što su svi građani bili zatvoreni u kućama, nisu imali što drugo raditi pa su se i više informirali i koristili internet generalno.

Pretjerivanje u informiranju o koroni

“U prvim tjednima pandemije u našoj se kući samo o koroni pričalo što nije niti normalno niti zdravo, a mediji su potpirivali vatru. U svemu se pretjerivalo i puno se ponavljalo,” rekao je student Andrej Soldo te priznao kako je promijenio navike praćenja medija. Prestao je gledati televiziju, pratio je službene stranice hrvatskih institucija za službene informacije o korona virusu i samo rijetke online portale i strane medije.

“Otkako se tata vratio s rada u Italiji shvatio sam da je vijesti dovoljno popratiti ujutro i navečer, no tata ih je stalno gledao čak iako u našoj Požeško-slavonskoj županiji nije bilo puno slučajeva zaraze. Roditelji su živjeli u konstantnoj brizi i panici, a nisam im mogao objasniti da je razlog tome što ne prestaju o tome razmišljati i što stalno o tome slušaju. Situacija se s vremenom smirila”, priznao je Andrej i dodao da će nastaviti njegovati odluke koje je donio u karanteni.

I baka Marija je naučila koristiti tablet za komunikaciju s unucima

Baka Marija više od mjesec dana nije izlazila iz stana u zagrebačkom kvartu Trnsko i to ju je natjeralo na promjene dotadašnjih dugogodišnjih navika. Hranu i druge namirnice dostavljali su joj unuci i susjedi pred vratima, a kako joj je bilo dovoljno teško što ju netko morao služiti nije ih htjela i dodatno opterećivati s novinama. Priznala je, ipak, kako nije propustila niti jedan dnevnik niti javljanje stožera, a i sama ima svoju ”ekselicu”.

“Od prvog dana karantene vodim svoje bilješke, zapisujem i uspoređujem brojke. Radio i televizija su uvijek uključeni u mojoj kući.. Najviše gledam HRT4, a novine se veselim ponovno čitati nakon pandemije,” objasnila je Marija ukazujući kako se i na papirnatim površinama “zadržava” virus. Dodala je i kako je kroz pandemiju naučila koristiti tablet za komunikaciju s unucima.

Uspješna tranzicija

“Ljudi su se digitalno opismenili i naučili koristiti aplikacije koje omogućuje rad na daljinu što je novo medijsko okruženje. Brzo su se u tome snašli i postali u njima kreativni,” pojasnio je medijski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti Domagoj Bebić.

“Ljudi su se brzo priključili platformi novih medija i uspješno napravili tu tranziciju. Mainstream mediji su ojačali zbog kvalitetnog informativnog programa u što spada i stožer. Ljudi su se htjeli informirati iz nekoliko puta provjerenih informacija i zato su se ponovno okrenuli televiziji,” objasnio je profesor Bebić spominjući kako trendovi globalne komunikacije nisu išli u prilog tradicionalnim medijima prije pandemije zbog sve jačeg utjecaja društvenih mreža. Ipak, to se u zadnja dva mjeseca sasvim promijenilo.

Studenti diplomskog studija novinarstva proveli su istraživanje na kolegiju Metode istraživanja medijskih publika na uzorku od 741 ispitanika i zaključili kako su starije generacije najviše pratile komercijalnu televizije, a zatim javnu televiziju i online novine.