Foto: Unsplash

Tijekom pandemije koronavirusa, mnogi stručnjaci ističu važnost mentalnog zdravlja i potrebnu zdrave okoline za funkcioniranje ljudi u trenutnim uvjetima. Međutim, zbog svih propisanih mjera sve je teže održavati bliske odnose s prijateljima, a to ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje. Ono se definira kao stanje u kojem pojedinac ispunjava svoje potencijale, može se nositi sa stresom i doprinositi društvenoj zajednici, a povezano je i s kvalitetom odnosa u interakciji s drugim ljudima i suočavanjem s raznim preprekama u životu.

Povećanje slučajeva depresije

Broj oboljelih od depresije u Sjedinjenim Američkim Državama trostruko se uvećao u svim demografskim skupinama od početka pandemije koronavirusa, prenosi JAMA Network Open. Rezultati su prikazali da je 27,8 posto odraslih osoba razvilo simptome depresije, za razliku od rezultata prije pandemije koji su iznosili 8,5 posto.

Profesorica psihologije Ljiljana Pačić-Turk ističe da je tema o međuljudskim odnosima od velike važnosti tijekom trenutnog stanja.

“Na tu temu postoji puno radova i istraživanja, a rezultati su pokazali da su nezdrave promjene života češće kod muškaraca i kod sudionika s financijskim poteškoćama zbog koronavirusa”, kaže Pačić-Turk. Nadodaje da istraživanja dokazuju da su nezdrave promjene načina života bile rezultat nedostatka kontrole straha, dok su pozitivne promjene povezane s učinkovitošću preventivnih mjera.

Važnost odnosa s bližnjima

Na pitanje koliko je pandemija promijenila dinamiku muško-ženskih odnosa Pačić-Turk odgovara “da nas je podsjetila da postoje neke stvari u našem svakodnevnom životu na koje smo uz užurbani ritam života zaboravili ili stalno nismo imali vremena ili smo ih uzimali zdravo za gotovo”.

Također, psihologinja nadodaje da je pandemije ljude vratila opće ljudskim vrijednostima, poput osmijeha i zagrljaja.

“To je bogatstvo koje nam pruža prisustvo i prijateljski dodir drage osobe, zagrljaj i osmijeh, sada se možemo smijati samo očima, odnosno samo očima možemo prikazati svoje emocije, a ostalo je prekriveno maskom”, zaključuje profesorica.

Pandemija koronavirusa ostavila je veliki utjecaj i na mlade ljude, studente, a mišljenja se razlikuju. Neki ističu da im se odnos s bližnjima uvelike popravio zbog više provedenog vremena s njima, ali u isto vrijeme mnogi smatraju da je pandemija ostavila negativan utjecaj na njihove odnose s prijateljima i kolegama s fakulteta.

Studentica Ekonomskog fakulteta Valentina Magdić kaže da joj se odnos s roditeljima izrazito popravio jer sve obaveze odrađuje online i više vremena provodi kod kuće. Nadodaje da je i s prijateljima provodila puno vremena, ali s obzirom na postroženje mjera ni to više neće biti moguće.

“Kad se općenito govori o međuljudskim odnosima, smatram da su se odnosi pogoršali jer su zbog pandemije ljudi postali nervozniji, razdraženiji i nepovjerljivi”, smatra Valentina.

Rad od kuće može izazvati frustracije

Mnogi poslodavci i zaposlenici od početka pandemije posao obavljaju od kuće, što je od velike važnosti za smanjenje mogućnosti zaraze koronavirusom, ali rad od kuće ima svoje negativne i pozitivne strane.

Nika Fet, studentica Fakulteta političkih znanosti, smatra da su se ljudi udaljili zbog obavljanja posla od kuće.

“Prije su se ljudi vidjeli na poslu ili nekom javnom događanju, no zbog pandemije ne izlaze iz kuće i posao obavljaju putem računala, što dovodi do udaljavanja”, objašnjava studentica.

Psihologinja napominje da je rad od kuće za mnoge prednost, ali isto tako smatra da ne može svaka obitelj funkcionirati u takvim uvjetima.

“Rad od kuće nam je sigurno omogućio da budemo više sa svojom obitelji i to može biti jedna od prednosti”, govori Pačić-Turk. Kaže da tako možemo provoditi više vremena s obitelji u svakodnevnim aktivnostima. Međutim, negativna strana rada od kuće je što takav princip zahtjeva uvijete koje si ne može priuštiti svaka obitelj.

“Potrebno je organizirati svakom članu obitelji mir i radno mjesto te je za obavljanje svakodnevnih poslovnih i školskih zadataka potrebno računalo, postoje trenuci kad je to nemoguće provesti, a to izaziva frustracije”, zaključuje profesorica psihologije.