Dio profesora bez razumijevanja
Online nastava i fakultetske obveze, iseljavanje iz studentskih domova, gubitak studentskih poslova, socijalno distanciranje i to sve sredinom akademske godine. Iako su sve odluke i stroge mjere ponašanja donijete da bi se zaštitilo fizičko zdravlje građana, nažalost, posljedice na psihičko zdravlje neizbježne su. Odrastanje je izazovno razdoblje samo po sebi, a okolnosti u kojima su mladi trenutačno sigurno će negativno djelovati na neke od njih. Današnjoj generaciji mladih nije lako, ističe psihologinja dr. Sanja Ćakić i objašnjava kako gospodarsko nazadovanje, pomaknute vrijednosti, velika osobna neizvjesnost i nesigurnost utječu na probleme u sazrijevanju. "Ove su okolnosti jedne od stresnijih u mom životu", kaže 22-godišnja studentica koja zbog dodijeljene samoizolacije želi ostati anonimna. "Osjećaj straha i stres utjecali su na moju spremnost za obavljanje fakultetskih obveza, ali i na moje raspoloženje", kaže ona, što uopće ne čudi, s obzirom na to da istraživanja pokazuju da samoizolacija dovodi do izražene depresivnosti, anksioznosti i stresa pa nije ni čudno da se studenti muče s ispunjavanjem svojih obveza. "Ovo mi je zadnji semestar preddiplomskog studija pa imam jako mnogo obveza s kojima mi se trenutačno teško nositi, a pojedini profesori su nam postavili stroge rokove koje moram poštovati bez obzira na okolnosti", kaže ona. Ipak ističe da su neki i izašli u susret studentima i da su jako fleksibilni. Svjesna je, kaže, da nije jedina koja se trenutačno ne osjeća spremnom za učenje. "Stanje je neizvjesno pa i u razgovoru sa prijateljima i kolegama s fakulteta doznajem da gotovo svi teško pronalaze motivaciju za rad jer osjećaju nesigurnost zbog budućnosti", dodaje studentica. S obzirom na to da je izgledno da će ova akademska godina završiti online, studentima jedino preostaje prilagoditi se na "novo normalno". Da ona nije jedina koja se bori s teškoćama slažu se i stručnjaci. Promjene u svakodnevnici do kojih je došlo pandemijom utječu na rizik od povećanog broja djece i mladih s teškoćama, upozoravaju Ella Selak Bagarić i Krešimir Prijatelj iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Simptomi poput anksioznosti i stresa, znakovi PTSP-a, ljutnje i iznimnog straha od bolesti uočeni su u istraživanju o posljedicama pandemije na zdravlje građana.Današnjoj generaciji mladih i inače nije lako, ističe psihologinja , dr. Sanja Ćakić te objašnjava kako gospodarsko nazadovanje, pomaknute vrijednosti, velika osobna neizvjesnost i nesigurnost utječu na probleme u sazrijevanju"Psihičke smetnje uzrokovane zdravstvenom krizom nisu neočekivane i stoga im treba pristupiti spremno i odgovorno, kako sa strane struke, tako i sa strane pojedinaca koji osjećaju određene smetnje" ističu nam iz Poliklinike. Mladi se inače najčešće javljaju za stručnu pomoć zbog anksioznosti, objašnjava dr. Ćakić, ali i zbog osamljenosti i otuđenosti koji potom utječu na lošu sliku o sebi, sniženo samopoštovanje, akademske probleme, a i poremećaje prehrane. S obzirom na to da mjere izolacije očigledno utječu na pospješivanje anksioznosti očito je da će posljedice biti dalekosežne, pogotovo za one koji su i prije krize bili emotivno nestabilni.
Emocionalna otpornost
"Pojedinci koji su od prije bili podložni tjeskobi, depresivnosti ili poremećajima kontrole impulsa mogu biti naročito osjetljivi na simptome stresa", upozoravaju iz Poliklinike pa objašnjavaju kako će im svakako trebati dodatna podrška trenutačno, ali i u razdoblju nakon krize. Kako ova zdravstvena kriza, nažalost, još nije završila, posljedice nije ni moguće potpuno sagledati. Iz poliklinike također ističu kako je važno napomenuti da su ljudi preživjeli i veće krize i da znanja iz područja pozitivne psihologije ističu da ne treba podcijeniti emocionalnu otpornost ljudi nego upravo suprotno, treba je poticati.Porasla potražnja za alkoholom i lijekovima za smirenje
"Gubitak rutine i nemogućnost ispunjavanja radnih obveza mogu potencijalno dovesti do osjećaja dosade, socijalne deprivacije, frustracije ili pak straha za prihode i financije sebe ili svoje obitelji", ističu Selak Bagarić i Prijatelj te skreću pozornost na istraživanja prema kojima je porasla prodaja anksiolitika, odnosno lijekova za smirenje. Također, prema navodima međunarodne agencije za prikupljanje podataka Nielsen, povećala se prodaja alkoholnih pića, čak za 55 posto u trećem tjednu ožujka.
"Povećan unos alkohola može dovesti do većeg upuštanja u rizična i nasilna ponašanja", kažu iz Poliklinike pa tumače da je važno pitati se zbog kojih je razloga osobi potrebno piće, je li riječ o stresu, depresiji, dosadi, anksioznosti ili o nečemu drugom. "Svakako je dobro potražiti pomoć stručnjaka i podršku osoba od povjerenja jer se s ovisničkim ponašanjima teško nositi i u normalnim okolnostima bez zdravstvene krize, a u aktualnom razdo
Kome se obratiti za pomoć
Stručna pomoć i podrška svim građanima dostupna je na telefonskim linijama Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva koje su otvorene 24 sata na dan. Ministarstvo pravosuđa izdalo je i popis institucija kojima se mladi i inače mogu obratiti anonimno telefonski, ali i u grupnim psihoterapijama ili individualnim terapijama, a izdvajamo: Psihološki centar Tesa, Plavi telefon, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, Hrvatski zavodu za javno zdravstvo: Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti i Društvo za psihološku pomoć-Modus.
