Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Grad Zagreb pretrpio je razornu štetu u potresu koji se dogodio ove nedjelje. Potres se osjetio diljem Hrvatske, ali i u susjednoj Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Nneki ljudi bili su prisiljeni iseliti se iz svojih domova. Svi koji su ostali bez krova nad glavom bit će zbrinuti u Studentskom domu Cvjetno naselje, koje privremeno postaje prihvatilište za sve potrebite.

Potres ipak nije zaobišao ni studentske domove pa se tako u jednoj sobi u studentskom domu Ante Starčević ormar srušio na krevet, ali stanarka srećom tada nije bila u sobi. Popucali su i zidovi, a šteta se tek treba procijeniti i sanirati.

Osnovne informacije

Iako nitko ne može predvidjeti potres, opasnost od njegova ponavljanja ne može se isključiti. Povijest ne pamti da je u kratkom roku naknadni potres nakon prvog bio jači, ali opreza nikada dovoljno. Kako bi se u tom slučaju pobrinuli za našu sigurnost i zdravlje potrebno je znati što poduzeti prije, za vrijeme i poslije potresa.

Potresi su iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore (tla) koja nastaju zbog naglog oslobađanja energije u litosferi. Za razumijevanje osnovnih pojmova, potrebno je razlikovati epicentar i hipocentar ili žarište. Epicentar je mjesto gdje se potres najjače osjeti, a hipocentar ili žarište mjesto iz kojeg se potresni valovi šire u obliku koncentričnih krugova.

Prema postanku, najčešći potresi su tektonski (90 posto), zatim vulkanski (sedam posto) i urušni (tri posto). Jačina potresa mjeri se seizmografom, a ljestvice na kojima očitavamo snagu potresa su MCS ljestvica i Richterova ljestvica. MCS ljestvica bilježi jačinu potresa na površini Zemlje ili intenzitet potresa (od 0 do 12 stupnjeva). Češće se koristi Richterova ljestvica gdje se izračunava količina oslobođene energije u hipocentru potresa (od 1 do 10 stupnjeva). (Izvor: Geografija 1, Školska knjiga Hermenegildo Gall, prof. Predrag Kralj, prof. Robert Slunjski, prof.)

Na primjer, veliki potres u Zagrebu 1880. godine iznosio je 6,3  stupnja po Richteru, a u nedjelju je potres bio snage 5,4 po Richteru. Prema savjetima Seizmološke službe i Državne uprave za zaštitu i spašavanje donosimo vam savjete koji bi vam mogli biti korisni ovih dana.

Prije potresa

Najvažnije je pravovremeno se informirati o mjerama zaštite. Nakon prvog potresa, često slijedi niz slabijih potresa te je važno uvijek biti spreman. Manji potresi mogu se dogoditi u intervalu od jednog do 30 dana nakon prvog potresa.

Provjerite jesu li sve instalacije (električne, plinske i vodovodne) ispravne.

Teške stvari stavljajte na što niže police. Ormarići na kotačiće i teške stvari na njima također nisu najbolja ideja.

Ne bi bilo loše kada biste s ukućanima odredili mjesto za sastajanje nakon potresa, pogotovo ako se dogodi jak potres i uništi vam stvari. Mjesto neka bude u blizini kuće, odnosno negdje u susjedstvu.

Za vrijeme potresa

Prije svega, panika neće pomoći. Ostanite smireni i u mislima držite činjenicu da niste jedini u opasnosti. Pripremljeni ste za taj događaj i nema straha.

Kada započinje tzv. trešnja, ukoliko se nalazite u podrumu i izlaz vam je nadohvat ruke (približno deset sekundi), izađite iz kuće i ako ste u mogućnosti, uzmite najvažnije stvari (dokumenti, novac i nužni lijekovi ukoliko bolujete od neke bolesti). Ostanite na otvorenom dalje od zidova zgrada i drveća.

Ako živite na nekom katu kuće ili zgrade, ostanite u prostorijama kuće dok ‘trešnja’ ne završi. Provjerite sve ukućane. Sakrijte se ispod nečeg čvrstog, a to može biti stol. Glavu pokrijte rukama. Ukoliko stol nije u blizini, lezite pored kreveta (ne ispod, krevet će vas zaštititi tako da će zaustaviti rušenje ormara i nečeg sličnog na vas).

Udaljite se od vanjskih zidova, staklenih površina i staklenih stvari te svega ostalog što vam može predstavljati opasnost (rasvjetna tijela, ormari i slično).

Ukoliko vas potres probudi, ostanite u krevetu osim ako iznad vas nema nešto što bi vas moglo ozlijediti (na primjer, ako u spavaćoj sobi imate krevet te nema ormara i teškog lustera iznad vas). Glavu pokrijte jastukom.

Za vrijeme potresa ne koristite stube i dizalo, budući da su takva mjesta tada najopasnija.

Prije odlaska na otvoreno pokušajte zatvoriti glavne ventile za vodu, električnu struju i plin.

Ako se nalazite u vozilu, zaustavite ga te ostanite u njemu, ali pod uvjetom da se ne nalazite ispod mosta. Parkirajte na neko široko mjesto daleko od drveća i hidranta ako je moguće. U vozilu ostanite do kraja potresa.

Nalazite li se ispod ruševina, pokušajte ne trošiti energiju na vikanje. Lagano udarajte po zidu, cijevima ili po onome što vas je zarobilo kako bi vas spasioci mogli čuti. Usta prekrijte dijelom odjeće ili maramicom da ne bi udisali prašinu.

Nakon potresa

Ostanite na otvorenom. Ozlijeđenima pružite prvu pomoć samo ako znate ispravan način. Provjerite svoju okolinu, pozovite hitnu pomoć i vatrogasce po potrebi. Slušajte što govore nadležne službe i u dom se vratite kada je potvrđeno da ste sigurni.

Pratite navedene upute i uputite one koji nisu informirani o njima. Ono što je najvažnije, nemojte širiti paniku i dezinformacije. U teškim trenutcima koje trenutno proživljavamo, takve nam stvari zasigurno nisu potrebne.

Cijelu brošuru o ispravnom ponašanju možete pronaći i preuzeti na stranici Ravnateljstva civilne zaštite.