Foto: Pixabay

Novinarska profesija u nezavidnom je položaju jer naši građani, pogotovo mladi, baš i ne vjeruju novinarima, pogotovo oni koji ne vjeruju ni političarima. To je samo jedan od podataka do kojih su članovi istraživačkog tima – prof. dr. sc. Andrija Henjak, voditeljica projekta, prof. dr. sc. Tena Perišin, prof. dr. sc. Igor Kanižaj, te doktorandi Petra Kovačević, Stela Lechpammer i Dejan Oblak – došli istraživanjem Što publika misli o sadržaju koji čita, gleda, sluša i klika?, u sklopu projekta Istraživački novinarski laboratorij – Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama (JOURLAB). Istraživanje financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Mediji se moraju mijenjati

Istraživanje je pokazalo da opća populacija, pa tako i mladi, najviše vjeruje medicinskim sestrama (82,1 posto ispitanih), liječnicima (75,7 posto) i znanstvenicima (68,7 posto), a najmanje političarima (samo šest posto ispitanih). Novinarima vjeruje gotovo 25 posto ispitanih, no pokazalo se da oni koji ne vjeruju političarima, najčešće neće vjerovati ni novinarima. Kako je istaknuto, građani koji su razočarani politikom i ne vjeruju političarima, istodobno ne vjeruju ni novinarima, ne misle da su mediji vjerodostojni ni slobodni, niti misle da su vijesti koje prenose istinite.

“Nisu više važne svađe o ustašama i partizanima i takva polarizacija. Ni dob, ni obrazovanje, čak ni politički stavovi, imovinski status, odakle dolazite, to nije važno. Čak ni konzumacija različitih medija nije važna, nego odnos prema politici je ono što se vidi kao determinanta odnosa prema medijima”, istaknuo je dekan FPZG-a Andrija Henjak, dodajući da je i njega taj podatak iz istraživanja najviše iznenadio. Dodao je da je percepcija medija kao dijela političkog establišmenta već neko vrijeme prisutna, ali je to loš trend koji će u budućnosti mainstream medije natjerati da se mijenjaju ili će jednostavno postati irelevantni.

Istraživanje je pokazalo da populacija najviše vjeruje medicinskim sestrama, liječnicima i znanstvenicima, a najmanje političarima (samo šest posto ispitanih)

“Nije dobro da nas se tako gleda. Nas se treba doživljavati kao profesionalce koji nepristrano, profesionalno, odgovorno, najviše što možemo, radimo posao. Naravno, kao i u svakoj profesiji i u mojoj profesiji ima kolega koji možda zavređuju takav stav, ali mislim da nas je ipak većina onih koji novinarstvo doživljavamo kao misiju i radimo taj posao na najpošteniji mogući način. Mi samo izvještavamo o tome što političari rade i na temelju naših informacija javnosti može donijeti svoj sud o politici i političarima”, rekla je nakon predstavljanja rezultata istraživanja Večernjakova novinarka Božena Matijević, koja nije skrivala da se u ovom izjednačavanju novinara i političara našla i osobno povrijeđenom.

“Ako javnost ima negativnu percepciju o nama, onda mi taj problem moramo osvijestiti i dati sve od sebe da problem riješimo”, dodala je. Slično misli i dugogodišnji novinar te predavač na FPZG-u Boris Beck.

Foto: FPZG

“Iznenadila me ta nekakva toksična spojenost politike i medija i kako ljudi što manje vjeruju politici, shvaćaju medije kao dio politike. To se loše odražava na ljude koji rade pošteno i iskreno i nastoje izvijestiti objektivno i prenijeti istinu, a da ih javnost zapravo gleda kao dio tog korumpiranog broda koji tone. Onda vi tonete s njime, a da zapravo ne znate što se događa. To je baš tjeskobna ideja”, rekao je Beck.

Negativne vijesti odbijaju

Još je jedna zanimljivost ovim istraživanjem isplivala na površinu, a to je paradoksalna povezanost medija na kojima se mladi najviše informiraju i povjerenja u te medije.

S jedne strane, više od 50 posto mladih svakodnevno se informira o društvenim i političkim događajima putem internetskih portala i društvenih mreža, a s druge strane opća populacija smatra da su upravo portali i društvene mreže mjesta gdje se najčešće plasiraju vijesti koje pogrešno predstavljaju stvarnosti ili su čak pogrešne.

Medije dio građana percipira kao dio političkog establišmenta, odakle proizlazi nepovjerenje u novinarski rad

Ali istraživanje je upozorilo na još jednu važnu činjenicu koja bi mogla promijeniti medijske trendove. Naime, suprotno očekivanu mišljenju da ljudi uglavnom žele kratke i trivijalne informacije, što većina medija nerijetko gura u prvi plan zbog “jeftinih klikova“, publika pokazuje da želi upravo suprotno. Od medija ih odbijaju previše negativne vijesti, za koje smatraju da potiču svađe i napetosti u društvu, a upravo su mladi najskloniji izbjegavanju vijesti u medijima.

“Pitali smo građane što žele od sadržaja. A oni najviše žele da novinari počnu objašnjavati kontekst događaja, dakle, što se krije iza nečega, da bi građani mogli bolje razumjeti što se događa u našem društvu. Druga stvar je da žele teme koje su više povezane s njihovim osobnim životima”, istaknula je Petra Kovačević, koja je također radila na istraživanju.

Sve upućuje na to da se traže pozitivnije vijesti, ali i vijesti koje bi bile dublje, temeljitije i konzistentnije obrađene. Postavlja se opravdano pitanje – hoće li mediji morati hitno mijenjati svoj pristup sadržaju, ili bi mogli potpuno izgubiti vjerodostojnost i publiku?

Što je JOURLAB?

“Jourlab, Journalism Laboratory zapravo će jednog dana biti i novinarski laboratorij na FPZG-u, gdje će se spajati znanstvena istraživanja i praktični rad, inovativne prakse te nove tehnologije i na tome već radimo. Da bismo to napravili, bilo je potrebno napraviti anketu da bismo doznali što publika želi, što publika hoće, kakva nam je publika, zašto mladi prate ili ne prate neke medije”, rekla je profesorica Tena Perišin te dodala da je iduća faza analiza sadržaja.

“Ovaj je projekt zapravo novinarska klinika u kojoj spašavamo novinare i spašavamo novinarstvo. Jer zašto bi postojala ekonomska klinika, pravna klinika, a nema novinarske klinike?”, pojasnila je.

O pandemiji koronavirusa vjerujemo znanstvenicima, ali ne i medijima u kojima ti znanstvenici gostuju

Jedan od podataka koji je također “iskočio” jest da su građani u vezi pandemije koronavirusa najviše vjerovali znanstvenicima i liječnicima, čak i Stožeru, a najmanje medijima. Čak i kad su znanstvenici o pandemiji govorili u medijima, njihov je kredibilitet bio visok, ali povjerenje u sam medij nije raslo.

“Povjerenje u zdravstvene djelatnike i znanstvenike je očekivano, s obzirom na to da su to jedini ljudi koji nam mogu pomoći da izađemo na kraj s ovim okolnostima. A povjerenje u medije nije nešto što se može promijeniti zbog samo jednog događaja kao što je korona, nego je to nešto što se formira dulje, kao i svi stavovi takvog tipa”, rekao je Henjak.

Brojevi…

60,4 %
ispitanih smatra da bi novinari i urednici trebali imati licenciju za obavljanje posla

62,9 %
ispitanih smatra da bi svi novinari i medijski djelatnici trebali biti stručno obrazovani

72,5 %
ispitanih smatra da se novinari moraju pridržavati etičkih kodeksa

46,9 %
ispitanih smatra da treba zakonski ograničiti nasilje u medijima

62,2 %
ispitanih smatra da govor mržnje u medijima treba kažnjavati

59,3 %
ispitanih smatra da država mora zaštititi djecu i mlade od nasilja u medijima