Ili guraj ili vozi
Tena Šarić iz Sindikata biciklista ističe da je Pravilnikom iz 2016. propisano da biciklistička infrastruktura mora osigurati sigurnost biciklistima, a današnja infrastruktura ne osigurava dostavljačima sigurno obavljanje posla, nego suprotno. S time da biciklistička struktura ne osigurava sigurnost biciklista slažu se i naši sugovornici dostavljači Wolta i Glova, a Damijan Jevtović koji vozi za Glovo kaže da se ne osjeća sigurno u prometu.‘Najveći problem je dostava u pješačkim zonama gdje uopće ne postoji biciklistička infrastruktura i vozači su prisiljeni voziti se po stazi gdje smetaju pješacima‘, kaže bivši vozač Wolta Ivo Blažević"Nije mi ugodno voziti se po cesti pa jedva čekam pobjeći na stazu, a staze su većinom pune ljudi, tako da dostavljači nikako ne mogu profitirati s takvom biciklističkom infrastrukturom", ističe Damjan. Bivši vozač Wolta, Ivo Blažević, kaže da je nemoguće obavljati posao i istodobno se držati svih prometnih propisa. "I sam sam često morao prekršiti prometna pravila jer nije bilo drugog načina", kaže Blažević koji misli da na dostavu uvelike utječe i loša biciklistička struktura. Dostavljači bi trebali u pješačkim zonama sići s bicikla i gurati ga, što znatno utječe na brzinu dostave, ali i na zaradu jer im se smanjuje broj dostava u sat vremena. Dostavljači su istaknuli da mnogo znači dostava više unutar sat vremena, stoga im loša biciklistička infrastruktura "ugrožava" brzo obavljanje dostava. Šarić iz Sindikata se slaže da biciklistička struktura usporava vozače kojima je glavni cilj dostaviti što više narudžbi u što kraćem vremenu. Kultura biciklista dostavljača dovodi se u pitanje zbog pojedinaca kojima je na prvom mjestu upravo brza dostava, što zbog što više zarade ili njihova uvjerenja da je brzina najvažnija. Oba su sugovornika podijelila s nama da obje dostavne službe upozoravaju da je sigurnost najvažnija, a brzina dolazi na drugo mjesto te da je najvažnije da hrana dođe do korisnika. Sindikat upozorava da loša kultura dostavljača može utjecati na stvaranje predrasuda u drugih sudionika u prometu o biciklistima općenito, stoga su trenutačno u kontaktu s jednom od dostavnih službi s kojom planiraju provoditi edukacije.
Sukob s pješacima
Veliki su problem dostavljači koji ne paze na sigurnost pješaka. Luka Markovinović je kazao da se svakodnevno u pothodniku Importanne centra, koji je strogi pješački prolaz, dostavljači voze bezobzirno po sredini prolaza. Uopće ne misle na pješake te mu se više puta dogodilo da se vozač gotovo zaletio u njega.
Foto: Helena Kolar/Global
Ivo Blažević smatra da je najveći problem dostava u pješačkim zonama gdje uopće ne postoji biciklistička infrastruktura i vozači su prisiljeni smetati pješacima, koji pak nemaju nimalo razumijevanja. Kao primjer najgoreg područja gdje je najviše problematičan sukob biciklista i pješaka spomenuo je Ilicu, Tkalčićevu i strogo središte općenito. Kao još veći problem, Blažević ističe hodanje pješaka po biciklističkim stazama.
Dijele istu stazu
"Ionako je premalo biciklističkih staza, onda još pješaci hodaju njima i naljute se kad naiđe bicikl", frustriran je Blažević. Standardno rješenje biciklističke staze je povlačenje žute crte po pješačkoj stazi te su tako biciklisti i pješaci primorani dijeliti pločnik koji je većinom već preuzak za pješake. Takav način provođenja biciklističke infrastrukture je nepovoljan jer dolazi do konstantnog sukobljavanja biciklista i pješaka, objašnjava Tena Šarić. To je najčešće u samom središtu, gdje je i najviše restorana iz kojih se naručuje dostava. Veliki je problem i parkiranje bicikala tijekom obavljanja dostave. Grad Zagreb je nedavno najavio da će započeti s akcijom uklanjanja nepropisno parkiranih bicikala uz uništavanje imovine, a Sindikat ističe da u Zagrebu nema dovoljno parkinga za bicikliste što je djelomično krivnja grada Zagreba, ali i privatnih stambenih zgrada koje ne osiguravaju parking. Uz to biciklistima preostaje ostaviti bicikl bez nadzora i "nadati se najboljem". Ako dođe do krađe - dostavljač ostaje i bez bicikla i bez posla.Zanimljivosti o Wolt dostavi
Vozači imaju zajamčeni minimum od 25 kuna po satu koji ostvaruju ako se uspiju upisati u željene smjene. Taj minimum ostvaruju i kad ne dobiju ni jednu dostavu. Za svaku dostavljenu narudžbu zarade 12 kuna, a većinom se unutar sat vremena mogu obaviti dvije narudžbe, dakle, vozač Wolta prosječno zaradi 49 kuna u satu. Uz osnovnu zaradu dobivaju se i bonusi, često vikendom, i dodatci za rad po lošem vremenu. Studenti ne bi smjeli raditi nedjeljom jer aplikacija ne može regulirati povećanje satnice koju bi studenti trebali dobiti, što može prouzročiti probleme sa Studentskim centrom.Vozači ne mogu odbiti narudžbu kada im aplikacija pošalje i ne mogu odabrati na kojem će području dostavljati, ali mogu zaustaviti smjenu i prestati voziti i onda ponovno pokrenuti kada im odgovara. Mogu raditi koliko god sati žele unutar radnog vremena aplikacije od 10 do 23 sata.
Zanimljivosti o Glovo dostavi
Glovo ne plaća izravno svoje dostavljače nego ih se nakon prvog sastanka upućuje da pronađu agregatora. Moraju se javiti jednoj od tvrtki koja surađuje s Glovom te onda preko odabrane tvrtke dobivaju plaću za Glovo putem aplikacije i obavljaju isplatu. Čim prihvate dostavu koju im aplikacija pošalje ostvaruju deset kuna i za svaki prijeđeni kilometar zarade dvije kune i 0,10 lipa po minuti kada čekaju u restoranu ili prodavaonici. Prosječan zajamčeni iznos po dostavi je 20 kuna, a prosječno se mogu obaviti dvije narudžbe, prosječna zarada je 40 kuna u sat vremena. Dobivaju bonuse za vožnju po lošem vremenu od 30 posto unutar sat vremena. Dostavljači imaju mogućnost odbiti dvije narudžbe u smjeni što im daje mogućnost odabira četvrti u kojoj će dostavljati jer mogu izaći iz određenog kvarta kada odbiju narudžbu. Oni s boljim ocjenama imaju veću mogućnost dobiti smjene koje žele, a za smjene se mogu upisivati dva puta na tjedan. Radno vrijeme vozača može dugačko po volji unutar radnog vremena aplikacije od 9 do 24 sata.
