Foto: Pexels

Tijekom pandemije koronavirusa javila se, a traje još i dalje, još jedna promjena u dnevnom ritmu – poremećaj ritma spavanja. U Velikoj je Britaniji potkraj svibnja provedeno istraživanje o kvaliteti i duljini spavanja.

“Znanstvenici kažu da nedostatak sna možda sam po sebi ima velik utjecaj na sposobnost ljudi da budu otporni tijekom pandemije”, prenosi BBC News. Također, smatra se da postoje znakovi nerazmjerna utjecaja na određene skupine, kao što su žene, mlađi i oni koji su suočeni s financijskim teškoćama.

Različiti razlozi nesanice

Rezultati su utemeljeni na internetskim intervjuima s 2254 građana Velike Britanije, u dobi od 16 do 75 godina. Dvije trećine ispitanih potvrdilo je negativne učinke na njihov san, što upućuje na to koliko su pandemija i mjere kojih se treba pridržavati uznemirujuće. Promjenu u ritmu spavanja primijetila je i studentica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Ema Padavić.

“Otkako sam se vratila u Osijek, primijetila sam promjenu. Inače sam odlazila ranije spavati, ali sada je to najčešće u četiri sata iza ponoći, a budim se oko dva popodne”, priznaje Ema. Smatra da je toj promjeni svakako pridonio i prenatrpani raspored. Također, dodaje da zna biti umorna i nakon što se probudi.

Neurologinja Petra Nimac Kozina ¸ističe da ako se primjenom svih metoda higijene spavanja ne može zaspati ili se tijekom noći osoba budi ‘hvatajući zrak’, potrebno je potražiti profesionalnu pomoć

Psihologinja Lana Horak Pajić objašnjava da je jedan od razloga zašto je došlo do tegoba sa spavanjem u promjeni dnevnog ritma i samim time – spavanja. Neurologinja Petra Nimac Kozina ističe da je “pandemija koronavirusa poljuljala naše vjerovanje da imamo kontrolu u životu, što nas je nužno učinilo tjeskobnijima”. Pajić dodaje da su depresija i anksioznost isto tako mogući važni razlozi koji su otežali spavanje.

“Zlatno pravilo dobrog spavanja jest odlaziti na spavanje i buditi se svaki dan u isto vrijeme”, ističe Pajić. To isto vrijeme može biti različito u ljudi pa tako postoje “jutarnji tipovi, kojima je prirodnije zaspati u 22 sata i buditi se u šest sati, te oni noćni, koji će preferirati spavati od jedan sat do devet ujutro”, dodaje Pajić. Ema smatra da svojim ritmom spavanja izgubi kvalitetno jutro u kojem može napraviti mnogo toga te se pokušava vratiti u stari ritam. Počela bi s pomicanjem vremena odlaska na spavanje, a želi povećati i fizičku aktivnost jer smatra da će joj i to pomoći.

Higijena spavanja

Kao vrlo važne navike koje mogu pridonijeti boljem snu, Pajić navodi popodnevno drijemanje, koje je važno uklopiti u svoj dan prije 15 sati jer kasniji beauty sleep, kako ga naziva, samo ometa mehanizme u mozgu koji su zaduženi za kvalitetno cjelonoćno spavanje. Nimac Kozina objašnjava da u borbi s nesanicom pomaže održavanje higijene spavanja.

“Prije spavanja osoba se ne smije izlagati svjetlosti elektroničkih uređaja. Potrebno je zamračiti prostoriju u kojoj se spava, ne konzumirati energetske napitke barem pet sati prije spavanja, ne konzumirati velike i teške obroke ili prekomjernu tjelesnu aktivnost prije spavanja”, ističe. Upozorava da ako se primjenom svih metoda higijene spavanja ne može zaspati ili se tijekom noći osoba budi “hvatajući zrak”, potrebno je potražiti profesionalnu pomoć.