Rezultati natječaja za domove razočaraju mnoge studente. Od njih 9500 koji su lani konkurirali za smještaj u državnim domovima, oko 2500 na njega nije ostvarilo pravo. Druga najpopularnija stambena opcija još je unajmljivanje stanova, unatoč tome što su privatni domovi jeftiniji.
Fleksibilnija pravila
Naime, dio studenata ne koristi njihove usluge jer i ne znaju da u Zagrebu, osim četiri državna studentska doma, postoje i dva privatna, a dio je odbijen pričama o životnim uvjetima koje su kolale do prije nekoliko godina. Oba su privatna doma u vlasništvu ISTO Studenta, na Kennedyjevu trgu i u Poljaničkoj ulici.
"U privatnom domu mogu imati kuhalo za vodu i sušilo za kosu, koji su u državnom domu strogo zabranjeni, a i fleksibilnija su pravila o dovođenju prijatelja", zadovoljno ističe student Petar Ribarić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji boravi u domu u Poljaničkoj ulici.
Zbog takvih sloboda zadovoljna je i studentica Tajana koja boravi na Kennedyjevu trgu te je posebno zahvalna što im ne provjeravaju sobe, ali kada im netko od prijatelja dolazi prespavati, napominje, trebaju ga najaviti.
'Tko god otvori privatni studentski dom i zadrži postojeće cijene, ne bi trebao strahovati od praznih kreveta', uvjeren je Karlo Meteša, student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
"Jedna od najvećih prednosti privatnog studentskog doma jest što sam u jednokrevetnoj sobi, dok je u državnim domovima to omogućeno samo studentima s teškoćama", ističe.
Petar priznaje da je tijekom boravka imao problema s neurednim stanarima u domu, ali higijeni sustanara unatoč, ipak ističe da mu se sviđa fleksibilnost pravila u odnosu prema državnim studentskim domovima.
I Karlo Meteša, student Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, imao je neugodno iskustvo.
"Dom u Poljaničkoj je najjeftiniji, a to se i vidjelo na svakom koraku na putu od sobe do izlaznih vrata. Nije bio ugodna mirisa, a i sustanari su bili neuredni dok sam tamo boravio. Kreveti su bili stari i loši, a često nije bilo grijanja", prisjetio se Karlo koji se prije dvije godine preselio u državni dom na Lašćini.
Iz ISTO-a poručuju da "kontinuirano rade na unapređenju usluga što ne podrazumijeva samo uređenje soba i zajedničkih prostorija, nego i skoro otvaranje restorana i drugih sadržaja".
500 - 1300 kuna cijena je smještaja u privatnim domovima
Dio doma s 34 jednokrevetne i 16 dvokrevetnih soba nedavno je uređen i sobe su opremljene novim namještajem. Na službenoj stranici najavljuju da će se, ako će postojati interesa, i stari dio doma sa skromnim trokrevetnim sobama preurediti. Unatoč negativnom iskustvu od prije dvije godine, Karlo smatra da privatni domovi imaju velik potencijal.
"Tko god otvori privatni studentski dom i zadrži postojeće cijene, ne bi trebao strahovati od praznih kreveta", uvjeren je.
S Karlom se slaže i Petar koji kaže da su privatni studentski domovi, iako skuplji od državnih, i dalje bolja opcija od unajmljivanja stana. Napominje da je to, na kraju, osobna odluka i da svatko sam mora odlučiti želi li žrtvovati komoditet stana zbog niže cijene ili ne. Sara Gašparić, studentica Učiteljskog fakulteta, živi pak u studentskom državnom domu "Stjepan Radić". Tvrdi da nema veće zamjerke na smještaj, posebno s obzirom na omjer cijene i kvalitete u usporedbi s privatnim. Kao manu ističe trošnost namještaja u petom paviljonu na Savi i striktnost pravila.
Bez posebnih kriterija
"Pa nekako si moramo skuhati čaj, ispeglati ili nakovrčati kosu kad idemo van ili ispeglati odjeću", komentirala je Sara pravilo koje studentima u državnim domovima onemogućava korištenje kuhala za vodu, pegle za kosu ili sličnih uređaja. Kao prednost državnih domova, Karlo koji je imao osobnog iskustva s oba, ističe atmosferu.
"Ako ti je dan loš, uvijek ti se može popraviti kada vani čuješ nekoga tko pjevuši, svira ili širi pozitivu", ističe.
Za smještaj u državnim domovima prijavljuje se u lipnju i srpnju, a u privatnim studente primaju cijele godine. Prijavljuje se online, a za državne je potrebna i dodatna papirologija. U državnima prednost useljavanja određuje niz kriterija, poput akademskog uspjeha, imovinskog stanja, školovanja za deficitarno zanimanje i slično, dok je u privatnim domovima najvažnija brzina prijave i duljina boravka.
Cijene državnih domova kreću se od 100 do 700 kuna. Najjeftinije je u dvokrevetnoj sobi u 8. paviljonu studentskog naselja "Lašćina", a najskuplje u jednokrevetnoj u 11. i 12. paviljonu SN "Stjepan Radić". Sva četiri državna doma nude jednokrevetne opcije. U privatnim se domovima cijene kreću od 500 do 1000 kuna za dom u Poljaničkoj, pri čemu su sobe s više kreveta jeftinije, a u Kennedyjevu domu penju se od 900 do 1300 kuna i određuju se prema istom kriteriju.
