Foto: Ivona Bene/Global

Početkom akademskog životnog razdoblja počinje važno i vrlo zanimljivo doba. No početak nikad nije lagan, a biti brucošem možda je jedno od najtežih razdoblja s kojem se studenti suočavaju. Gubljenje po velikom fakultetu i još većem gradu, polusatno traženje učionica, izbjegavanje pogleda profesora i starijih studenata – svi su studenti to prošli. Srećom, da bi se smanjila zbunjenost i olakšao početak, pripremili smo vodič za brucoše – u kojem ima za svakoga ponešto.

Nastava na prvom mjestu

Prije svega, važno je znati kako fakultet uopće funkcionira. Pohađanje pojedinih predmeta (odnosno kolegija) najčešće je obvezno, ali i ne mora biti, što ovisi o profesoru. Na predavanja profesora koji je dolaske na svoj predmet “proglasio” obveznima, mora ići svaki student, a koliko je puta dopušteno izostati, profesor pojašnjava na uvodnom predavanju. Za sve ostale izostanke potrebno je donijeti ispričnicu. Uvodno predavanje jedno je od najvažnijih – profesor predstavlja sebe i svoj kolegij te postavlja pravila rada i uvjete, što je ključno za uspješno polaganje i izbjegavanje nesporazuma nastalih zbog pogrešna prenošenja informacija.

Predmeti se mogu položiti na dva načina – kolokviranjem ili polaganjem ispita. Najčešće su dva kolokvija u semestru i ako ih se položi, nije potrebno izlaziti na ispit – osim ako profesor nije postavio drukčije uvjete. Kolokviranje je jedan od najboljih “popusta” jer rješavanje kolegija tijekom semestra ostavlja cijeli ispitni mjesec za praznike.

Ako padnete na kolokviju ili odlučite ne izaći, možete izaći na ispit, a svaki predmet može se polagati četiri puta u akademskoj godini, ali nakon sedmog pada, ispit se polaže pred ispitnom komisijom. Predmeti vrijede različiti broj ECTS bodova, ali kada se zbroje ECTS-i svih kolegija u godini iznos mora biti 60. Bolonja dopušta prebacivanje pet ECTS-a u drugu godinu besplatno. Drugim riječima, padnete li jedan predmet od pet ECTS-a odnosno dva od 2,5, ne morate platiti naknadu. Prijenos više od pet ECTS-a plaća se u prosjeku 120 kuna po ECTS-u, ali iznos određuje svaki fakultet zasebno.

Knjižnice su zakon

Da bi se uopće pripremili za ispite, kolokvije i druge ispite znanja, potrebno je mjesto za učenje i nabavu potrebne literature. Za učenje to mogu biti vlastita soba, ali i specijalizirane čitaonice i učionice. U svakom od studentskih domova su učionice – prostorije za čitanje i učenje. Druga vrsta prostorija za učenje su one koje nude knjižnice. Najvažnije knjižnice u Zagrebu su NSK – Nacionalna sveučilišna knjižnica i KGZ – Knjižnice grada Zagreba.

Na predavanja profesora koji je svoj predmet ‘proglasio’ obveznim, mora ići svaki student, a koliko je puta dopušteno izostati, profesor pojašnjava na uvodnom predavanju

NSK je jedno od središnjih mjesta koja mnogi studenti posjećuju redovito. S obzirom na to da po jedan primjerak svake tiskovine u Hrvatskoj mora završiti tamo, NSK je najbolje mjesto za nabavu literature. Godišnja je članarina 100 kuna, a iskaznica omogućuje pristup velikom broju knjiga i časopisa, te bazama podataka. Nedostatak je što se mnogi sadržaji ne mogu posuđivati jer su zbog osjetljivosti namijenjeni za unutarknjižničnu upotrebu.

No za one koji vole knjige i časopise ponijeti kući, postoji opcija učlanjivanja u Knjižnice grada Zagreba. Godišnja članarina iznosi 50 kuna, a iskaznicom je moguće posuđivati na svim lokacijama – knjižnice su na svakom koraku. KGZ nudi i čitaonice koje su mnogim studentima najbolji izbor za učenje.

Treća opcija su fakultetske knjižnice. Svaki fakultet ima svoj prostor za boravak, učenje, posuđivanje knjiga i surfanje internetom, no nerijetko su takvi prostori nemirni i bučni.

Zdrava ravnoteža

Foto: Matea Petrović/Global

Studiranje je izazovno i stresno iskustvo koje stvara mnogo briga i besanih noći. No je također i zabavno i jedinstveno iskustvo u kojem se najčešće pronalaze prijatelji za cijeli život, uče nove i zanimljive stvari, odlaze na zanimljiva mjesta i prvi se put može iskusiti izvjesna osobna sloboda. Stoga treba napraviti zdravu ravnotežu zabave i obveza za učinkovito studiranje bez pretjerana stresa. Sretno!

Važni studentski pojmovi

AAI Identitet – Iznimno važan elektronički identitet. Svaki akademski građanin dobiva jedinstveno korisničko ime i zaporku s kojima se uključuje u Studomat.

Demonstratori – Studenti viših godina koji su veza između profesora i studenata. Najčešće drže vježbe i pomažu profesoru u izvođenju kolegija.

Ispitni rok – Razdoblje unutar kojeg traju ispiti. Postoji jedan za zimski semestar (veljača) i jedan za ljetni (lipanj) unutar kojih postoje po dva roka za svaki predmet. Dodatak je jesenski ispitni rok – to je razdoblje koje traje od kraja kolovoza do sredine rujna i tada se rješavaju zadnja dva ispitna roka.

JMBAG – Jedinstveni matični broj akademskog građanina. Praktički OIB za studiranje i jednako važan. Koristi se na svim važnim studentskim dokumentima.

Kolokvij – Način polaganja ispita tako da se ispitni materijal “podijeli” na dva dijela, čime se smanjuje količina gradiva za pripremu odjednom. No kolokviji se polažu usred redovne nastave i potrebno je položiti oba da bi se položio ispit.

Prijava/odjava ispita – Student na ispit ne može izaći ako ga nije prethodno prijavio/la na Studomatu. Ako odluči da ipak ne želi pristupiti ispitu, može se odjaviti, ali vrlo je važno istaknuti da, ako se ispit ne odjavi a student njemu ne pristupi, računa se kao izlazak i k tome pad!

Potpis – Nakon što je student zadovoljio sve uvjete: dolaske na predavanja i seminar, profesor daje potpis bez kojeg se ne može pristupiti ispitu.

Referada – Studentska služba fakulteta. Tamo se obavljaju sve administrativne djelatnosti, od upisa na fakultet do dobivanja potvrde o studiranju.

Silabus – dokument na kojem pišu sve važne informacije o kolegiju, uključujući raspored kolegija po temama i popis ispitne literature.

Studentski zbor – Predstavničko tijelo studenata. Svaki fakultet ima svoj zbor, uz jedinstveni Zbor Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici se biraju na izborima, koji se obavljaju svake dvije godine.

Studomat – Elektronički sustav na kojem su svi podaci studenta, od statusa studija i prehrane, do statusa i ocjena pojedinih kolegija. Također se koristi za prijavu i odjavu ispita.

Kako se zaposliti kao student?

Foto: Matea Petrović/Global

Studentima koji planiraju raditi, potrebno je članstvo u studentskom servisu, u Zagrebu je to najčešće putem Studentskog centra u Savskoj 25. Studentski servis je svojevrsna agencija koja omogućuje studentski rad i povezuje studente s poslodavcima širokog spektra poslova. Za učlanjenje je potrebno imati osnovno zdravstveno osiguranje, cjelovitu prijavnicu, potvrdu o upisu na visoko učilište, studentsku i osobnu iskaznicu, dvije fotografije i potvrdu o ugovorenom žiroračunu ili sam ugovor.

Nakon ispunjenja osobnog kartona, novi član servisa preuzet će svoju iskaznicu kojom će potvrđivati svoj identitet studenta radnika. Ključan je uvjet da se učlanjenje mora obaviti osobno. Čitav spektar poslova moguće je pronaći na mrežnoj stranici studentskog servisa ili u poslovnici, a na oba mjesta može se naći i popis zakonski određenih satnica za pojedine poslove. Isplata se provodi na mjesečnoj razini – poslodavac je obvezan ispuniti i ovjeriti ugovor najkasnije do 15. u mjesecu za posao obavljen mjesec dana ranije.

Menze – spas za novčanik i želudac

Foto: Olga Merezhuk

U Zagrebu posluje 16 restorana sa subvencijom za studente – menza. Popis 12 glavnih i četiriju privatnih menzi može se naći na mrežnoj stranici Studentskog centra (SC-a), gdje je vidljiv i dnevni izbor jela. Cijene variraju ovisno o vrsti hrane, ali i o samoj menzi. Privatne su menze koju kunu skuplje, ali zbog kvalitete i veličine porcija su na boljem glasu od ostalih. Oni koji uzimaju dnevni meni ručak platit će šest do sedam kuna, ali na prosječan obrok studenti troše između 10 i 15 kuna. Ono na što odlazi većina računa su sokovi, voće i kolači. Osigurani su i obroci za vegetarijance, ali je ponuda ograničena.

Subvencija na obrok se ostvaruje iksicom koja dolazi u tri kategorije ovisno o udaljenosti od kuće. Najmanji iznos subvencije imaju studenti iz Zagreba i Zagrebačke županije s limitom od 16,10 kuna za dnevnu potrošnju. Druga razina su studenti izvan svoje matične županije koji imaju na raspolaganju 32,20 kuna na dan. Posebna kategorija je kategorija 2,5 koja omogućuje 40,25 kuna na dan studentima u domu bez menze, studentima s izrazito niskim socijalnim statusom te vrhunskim sportašima izvan svog mjesta prebivališta. Svaka menza ima vlastito radno vrijeme, ali više-manje sve rade u isto doba dana – ručak ćete dobiti u svakoj menzi između 12 i 15 sati. Vikendom i blagdanima rade samo menze u domovima, a točno radno vrijeme navedeno je na internetu.

Što kad se razbolimo?

Foto: Luka Šatara/Global

Da bi se izbjegle komplikacije pri liječenju bolesti ili ozljeda, važno je imati karton kod liječnika. Studenti koji dolaze u Zagreb iz drugih gradova morali bi razmisliti o preseljenju svog kartona nekom od zagrebačkih liječnika. Preseljenje kartona spriječilo bi neugodnosti kao što je odlazak na hitan prijam.

HZZO dopušta biti pacijentom samo jednog liječnika, ali je u određenim slučajevima moguć premještaj. Promjena se obavlja kod novog liječnika, koji vas je pristao primiti. Liječnik vam predaje obrazac za promjenu liječnika ili vas upućuje da ga nabavite s mrežnih stranica HZZO-a. Promjena se obavlja jednom u godinu dana uz valjane razloge kao što su promjena mjesta stanovanja, prestanak rada starog liječnika, planirano izbivanje iz mjesta stanovanja dulje od tri mjeseca, ako se stari liječnik skrbi za više pacijenata nego je propisana kvota ili ako su narušeni međuljudski odnosi između vas i liječnika.

Dok traje redovito školovanje, zdravstveno osiguranje je besplatno i nije potrebno donositi potvrdu jer HZZO status studenta utvrđuje putem eMatice. Dobna granica koja je nekad bila 26. godina, sada je produljena te studenti mogu uživati prava dopunskog zdravstvenog osiguranja do kraja školovanja. Uvjeti su da je student prijavljen na privremeno ili trajno boravište ili prebivalište u Hrvatskoj te ne posjeduje zdravstveno osiguranje u nekoj od drugih članica Europske unije.

Od točke A do točke B – sve o javnom prijevozu

Foto: Matea Petrović/Global

Zagrebački električni tramvaj – ZET, javni je prijevoz s petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije i 146 autobusnih linija. Cijene karata variraju ovisno o zoni i trajanju vožnje. Uže gradsko područje čini jednu zonu, a karte se mogu kupiti za četiri kune za polusatnu vožnju ili deset kuna za vožnju od 90 minuta. Dnevna karta stoji 30 kuna, a karta u noćnoj liniji 15 kuna. Druga mogućnost je izrada beskontaktne pretplatne karte – pokaza, koji može biti mjesečni ili godišnji. Pokaz se može kupovati na mjesečnoj razini po 100 kuna i mora se redovito obnavljati, ili godišnji za 960 kuna. Godišnju kartu možete otplaćivati na rate. Oni koji putuju vlakom mogu koristiti jedinstveni pokaz za ZET i Hrvatske željeznice (HŽ) za 200 kuna na mjesec mjesečno, odnosno 2400 kuna na godinu.

Za izradu, studenti moraju podnijeti ispravno popunjen zahtjev, koji je potvrdio mjerodavni fakultet i fotografiju snimljenu u posljednjih šest mjeseci s ovjerenim pečatom obrazovne ustanove. Zahtjev se može pronaći na mrežnoj stranici ZET-a ili u jednoj od poslovnica a potvrde je moguće ovjeriti u referadi fakulteta. Oni koji već posjeduju takav pokaz trebaju priložiti prošlogodišnju iskaznicu te na prednjoj strani Zahtjeva upisati broj pretplatne karte. Studenti uz ovjeren Zahtjev na uvid donose i osobnu te studentsku iskaznicu (iksicu) ili indeks s upisanim semestrom tekuće akademske godine.

Tko štiti prava studenata?

Foto: Iva Ivković

Svi studenti koji smatraju da su im na neki način povrijeđena studentska prava, mogu se obratiti Uredu studentskog pravobranitelja. Pravobranitelj rješava pitanja akademskih odnosa i štiti akademska prava i slobodu studenata, ali samo i isključivo u akademskoj zajednici. To znači da se studenti mogu obratiti pravobranitelju ako imaju kakvu pritužbu o uvjetima svog studiranja, a tu ulaze i pitanja vezana uz studentski standard kao npr. prehrana, smještaj ili stipendije, kao i studentski rad. Osim na razini sveučilišta, pojedine sastavnice također imaju svoje pravobranitelje.

Trenutačna pravobraniteljica Sveučilišta u Zagrebu je Barbara Šimić koja ističe da, osim što reagira u slučajevima kad su studentima prava povrijeđena, to nije njezina jedina dužnost.

“Naglasila bih i ovu drugu dužnost, a to je preventivno djelovanje”, kaže Šimić. “Savjetujem studente o pravima koja im pripadaju i također kako postupiti u određenim nelagodnim situacijama”, dodaje. Pravobraniteljici se studenti mogu javiti na email: pravobranitelj.unizg@gmail.com ili osobno (Savska 25) četvrtkom, od 17 do 18 sati, uz prethodnu najavu.

Studenti s invaliditetom imaju i svog predstavnika

Foto: Dorian Višnjić /Global

Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Ured za studente s invaliditetom za studente s oštećenjima vida, sluha kao i motoričkim i drugim poremećajima. Uloga Ureda je osigurati uvjete za uspješno studiranje svim sadašnjim, ali i budućim studentima s invaliditetom, kako bi se svim kandidatima s invaliditetom osiguralo ustavom zajamčeno pravo na jednak pristup obrazovanju.

Ured nudi i izravnu pomoć pri rješavanju specifičnih problema koji se mogu pojaviti tijekom studiranja, i tako je mehanizam za osiguravanje jednakih mogućnosti. Važnu ulogu u radu Ureda ima i Koordinacija za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Nju čini po jedan predstavnik studenata s invaliditetom sa svake od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Koordinaciju imenuje rektor Sveučilišta u Zagrebu sa zadaćom iznošenja potreba, predlaganja aktivnosti i evaluacije učinjenoga.

Ured za studente može se kontaktirati osobno na adresi Trg maršala Tita 14 (sada Republike Hrvatske), Sveučilište u Zagrebu, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati, uz prethodnu najavu termina na 01/4564-210, odnosno mobitel 099/4593-578 ili putem e-pošte na uredssi@unizg.hr.

Studentska zlatna karta – ključ za jeftiniju zabavu

Studentska zlatna karta knjižica je koju možete naći na porti fakulteta, a sastavljena je od kupona s popustima za posjet ustanovama, prodavaonicama i mnogočemu drugom. Neka od atraktivnih mjesta nude popuste cijele godine, a druga isključivo donosiocu kupona. Karta je namijenjena svakoj vrsti studenata pa se mogu naći popusti za kazalište i muzeje ili one za posjet solariju i kozmetičkom salonu.

Foto: zlatnakarta.com

Također je u karti lako pronaći i fotokopiraonice s najjeftinijom ponudom, trenutačne ponude ZET-a i HŽ-a ili kebabdžinice koje studentima nude posebnu cijenu. U ponudi su kuponi za prodavaonice obućom, autoškole, putovanja autobusom te mnoge druge jeftine i vrlo atraktivne ponude. Studentska zlatna karta izlazi jednom po semestru te ima određeni rok do kojega kuponi vrijede.

Zagreb je osigurao i cijelu godinu studentskih zabava, a sezona počinje brucošijadom. Brucošijada – zabava koju organizira svaki fakultet za svoje brucoše, nema fiksan datum. Vrijeme i mjesto svake brucošijade nerijetko se doznaje mjesec dana do mjesec i pol prije. Sezona počinje sredinom listopada, a traje do mjesec dana. Jedna od najvećih i najzanimljivijih je Sveučilišna brucošijada koja je održava u SC-u, a prošle je godine okupila 4000 posjetitelja koji su se zabavljali na tri plesna podija: tamburaškom, alternativnom i komercijalnom. Među ostalim brucošijadama cijenjene su one FER-a, Medicine i Filozofskog fakulteta.