Foto: Andrea Bou

Rad od kuće u ovoj neizvjesnoj situaciji ne mora nužno biti najproduktivniji, no ne mora niti stvarati prepreku do ostvarivanja ciljeva. Puno prije pandemije koronavirusa, inženjerka i poduzetnica Tea Zavacki odlučila je zamijeniti posao “od 9 do 17” te početi “raditi po svom”, što je i moto njezina bloga, TeaTime. Tamo piše o motivaciji, organizaciji te važnosti postavljanja jasnih ciljeva, a svoje savjete objavljuje i na YouTubeu. Kako ostati pozitivan te izvući najbolje od novonastale situacije, otkrila je za Global.

Sada kada su mnogi prisiljeni raditi od kuće, dobra organizacija i predanost su prijeko potrebni. Na temelju svog iskustva, kako se na najbolji način posvetiti poslu u kućnom okruženju te biti maksimalno produktivan?

Psiholozi i liječnici slažu se da rutina ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje, razine stresa, ali i produktivnost. Iako su produktivnost i ciljevi možda posljednje o čemu trenutno razmišljamo, neki oblik rutine pruža nam osjećaj sigurnosti i kontrole nad stvarima koje možemo kontrolirati, kao što je na primjer vrijeme buđenja. Osobno volim tehniku blokiranja kalendara u kojem označim koja razdoblja u danu su posvećena kojim zadacima i aktivnostima.

Citat Williama Faulknera koji možda najbolje opisuje takav pristup glasi: “I only write when I am inspired. Fortunately, I am inspired at 9 o’clock every morning”.

Razumljivo je da se ovih dana naša rutina razlikuje od uobičajene, no dok se trudimo fokusirati na pozitivno, svjesno biramo informacije koje konzumiramo i svaki dan doprinosimo najbolje što možemo, već radimo sve što je potrebno.

U svom YouTube podcastu navela si da ove neograničene mogućnosti koje nam se nude tijekom izolacije mogu i demotivirati. Od svega što ljudi mogu napraviti, na kraju dana ne naprave ništa. Na što se tada fokusirati?

Iako je Newton navodno 1665. godine u vrijeme kuge (i rada od doma) otkrio gravitaciju, velika očekivanja su posljednje što nam je u ovim okolnostima potrebno. Nakon što godinama, u normalnim okolnostima, nisam uspjela doći do kraja niti jedne to do liste, jednostavno sam ih prestala koristiti.

Danas svaki dan započinjem sa samo jednim, najvažnijim zadatkom i pokušam ga dovršiti prije podneva. Budući da se naše zalihe samodiscipline prazne kroz dan, na ovaj način ujutro su puno veće šanse da napravim ono što sam noć ranije odlučila. Taj jedan zadatak obično biram vodeći se pitanjem: dovršavanje kojeg jednog zadatka bi mi na kraju ovog dana dalo najveći osjećaj postignuća? U ovim nepredvidivim okolnostima, svaki dan u kojem ostvarimo barem jedan, mali ali konkretan cilj, je bio uspješan. Uz to se može javiti i osjećaj grižnje savjesti zbog neobavljanja zadataka. U tom slučaju, kako se utješiti i ponovno motivirati na rad?

Prokrastinacija je izazov i u normalnim radnim okolnostima, a sada je taj izazov 10 puta veći. Ono što pomaže je naš stav, odnosno mindset. Prije svega, ako nikada nismo bili u karanteni ili ako nismo radili od doma, potpuno je normalno da u tim novim okolnostima nismo produktivni. To znači da je svaki dan zapravo vježba i prilika da sutra u tome budemo bolji. Ako sam imala neproduktivan dan i osjetim grižnju savjesti, obično prođem u glavi kroz sljedeća tri koraka:

  • Skroz je u redu ne biti produktivan tijekom globalne pandemije.
  • Što mogu naučiti iz današnjeg dana?
  • Kako ću tu lekciju primijeniti sutra?

Mnogi se studenti tijekom studiranja nađu u situaciji da jednostavno ne znaju što žele. Kako da iskoriste mogućnosti izolacije upravo za pronalazak onoga što ih najviše veseli? Smatraš li da je ovo dobar trenutak za to?

Foto: Andrea Bou

Kada mi netko kaže: “Ne znam što želim.”, moj odgovor je obično – znam. Znam, jer nisi jedini. Znam jer ni sama ne znam uvijek što točno želim. Znam jer smo mi ljudi generalno loši u procjeni onoga što želimo, tj. onoga što će nas stvarno učiniti sretnima u budućnosti. Dobra vijest je da ni brojni uspješni ljudi nisu znali što žele, no umjesto čekanja na odgovor, ulagali su svoje vrijeme u pisanje, isprobavanje različitih iskustava i istraživanje online.

Većina uspješnih ljudi ima naviku zapisivanja svojih misli, bez obzira na format. Ako ti ta ideja zvuči zanimljivo, no ne znaš od kuda krenuti, možeš preuzeti besplatan e-book “Saznaj što želiš” sa sedam zanimljivih aktivnosti za brainstormanje.

Nadalje, puno je lakše doći do odgovora na pitanje što želiš, kada znaš što ne želiš. Volim citat “Clarity comes from engagement, not thought”, a ovo je sjajno razdoblje za istraživanje različitih hobija i eliminiranje onih koji nas ne vesele. Svi mi imamo neke ljude online koje pratimo više od ostalih, često zato što rade ono što bismo i mi željeli raditi. Ovo je odlična prilika za pronalazak takvih ljudi i identificiranje onoga što nas privlači u njihovom poslu. Sljedeći korak je kreirati to isto za sebe.

Što bi još studentima savjetovala da učine sada u ovim okolnostima da bi nakon izlaska iz ove krize bili spremni za sve što ih čeka dalje?

Važno je spomenuti da tijekom trenutne situacije ne moramo kuhati svaki dan, doći u formu života, naučiti novi jezik, lansirati novu web stranicu, kreirati sadržaj svaki dan, pročitati knjigu dnevno, raspisati poslovni plan, organizirati ormare, poslušati sve online tečajeve ili “iskoristiti priliku”. Možemo, ali ne moramo. Ako umjesto toga osjećaš da ti je potreban trenutak da procesuiraš sve što se događa i navikneš se na novu rutinu, uzmi ga bez razmišljanja.

Za one koji pak imaju malo dodatne energije ili vremena, postoji cijeli niz vještina za koje se predviđa da će biti važne u poslovnom svijetu budućnosti. Među njima su i produktivnost, organizacija, kreiranje sadržaja (pisanje, video, audio, fotografija), kreiranje online tečajeva, osobno brendiranje, grafički dizajn, prezentacijske vještine. Online tečajeve na slične teme osobno volim pratiti na Coursera, edX, Khan Academy, Alison, Udemy, Skillshare, YouTube (potpuno besplatno).

Misliš li da će ova pandemija dugoročno pridonijeti razvoju online praksi u poslovanju? Koliko je to pozitivno, odnosno negativno?

Već sada je vidljiv cijeli niz novih inicijativa u online svijetu i to je najbolji dokaz prilagodljivosti i inovativnosti poduzetnika, obrtnika i freelancera. Teretane pružaju online treninge, voće i povrće naručujemo u dva klika od lokalnih OPG-ova, kompanije uspješno provode rad od doma, a administracija i edukacija odrađuje se online. Vjerujem da bi se s vremenom dobar dio tih inicijativa dogodio i bez pandemije, no trenutna situacija je svakako bila katalizator.

Postoje predviđanja da će se do 2040. godine 95 posto prodaje odvijati online zbog čega je prelazak online zapravo neizbježan. No to je ujedno i prilika. Online povezanost je prilika svakom biznisu da svojim djelovanjem – proizvodnjom proizvoda, pružanjem usluga ili kreiranjem sadržaja, dopre do puno šire zajednice i time je mijenja nabolje.