Foto: Pixabay

Zbog trenutnog stanja u svijetu, započela je recesija na globalnoj razini, što uvelike utječe na studente i potražnju poslova. Stručnjaci tvrde da će se nova ekonomska kriza razlikovati od one 2008. i 2009. godine te da će biti puno gora zbog naglog pada svjetske trgovine robe.

“Za mlade to znači da se moraju pripremiti za velike izazove i poslove, a za iduću godinu da neće biti, vjerojatno, povećanja studentskog standarda i da se nastava, barem u ljetno semestru 2021. neće odvijati u potpuno savršenim uvjetima”, objašnjava Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Uz pad gospodarske aktivnosti, postoje i ljudske žrtve

Jurčić govori da ako kriza potraje, može imati značajne dugoročne, negativne, posljedice na društvo i onda povratno i na gospodarstvo, a trenutna situacija ostavlja veliki utjecaj i na psihološke stanje ljudi.

“Prema ekonomskim, osobito prema ljudskim i socijalnim pokazateljima, ova kriza bit će gora jer pored pada gospodarske aktivnosti ima i ljudske žrtve, udar na psihološko stanje ljudi i mijenja se društveno ponašanje”, kaže Jurčić.

Ljubo Juričić, Foto: Luka Boršić

Dražen Oreščanin, jedan od osnivača tvrtke Poslovna inteligencija, objašnjava da je Hrvatska mala ekonomija otvorenog tipa koja previše ovisi o domaćoj potrošnji, dobiti uslužnog sektora i izvozu naših proizvoda u susjedne zemlje.

“Pojavom korone ljudi su, prirodno, počeli manje trošiti, dobit od turizma se drastično smanjila kao i izvoz naših roba i usluga, što je jasna definicija ekonomske krize“, ističe Oreščanin.

Mala potražnja za studentima samo je odraz zastoja u svim djelatnostima, a Oreščanin napominje da su neki sektori poput prijevozništva, ugostiteljstva, malog i srednjeg obrta te sportskih djelatnosti već sada na koljenima.

“Budući da je većina poslova usporena ili smanjena, smanjena je potreba i za dodatnim izvršiteljima pa tako i za uslugama studenata”, napominje Jurčić. Ipak, objašnjava da situacija nije toliko loša koliko se čini jer zbog pandemije otvorila se povećana potreba za studentima zdravstvenog sektora, ali i za nekim uslugama kao što su priprema proizvoda za dostavu i potreba same dostave.

Trenutno najvažniji je doprinos zajednici i učenje

Jedan od znakova recesije je promjena svjetske trgovine robe, a Jurčić objašnjava da se već sad bilježi nagli pad svjetske trgovine robe, koja je dosegla razinu financijske krize iz 2008. i 2009. godine.

Da bi studenti lakše preživjeli nadolazeću recesiju, Oreščanin napominje da je važno što ranije uključivanje u studentske poslove, što ranije financijsko osamostaljivanje i spremnost da se rade različiti poslovi, ne samo poslovi za koje se osoba školuje.

“Ova recesija nastala je zbog pandemije koja je postala globalna, pandemijska i potrgala svjetske proizvodne i poslovne lance”, govori Jurčić. Dodaje da se teško pripremiti za recesiju jer većina njih dolazi nenajavljeno. Konkretnih savjeta kako preživjeti trenutnu i nadolazeću situaciju nema, ali studente se savjetuju da pridonose zajednici na različite načine.

“Moj savjet studentima je da daju svoj doprinos društvu tako da sudjeluju u rješavanju konkretnih društvenih problema i doprinose razvoju zajednice te istovremeno razvijaju vlastita praktična znanja i vještine”, ističe Oreščanin.

Također, jedan od problema za mnoge studente su i troškovi života, prijevoza i studiranja, ali profesor Jurčić smatra da je uvijek najbolji savjet: učite.

“Znanje je uvijek i u svakoj situaciji najvredniji kapital i uvijek je s vama. Ako student može preživjeti bez studentskih poslova, premda i malo siromašnije, moja preporuka je da to vrijeme posveti učenju, sportu i zdravim zabavama”, poručuje Jurčić.

Iduća godina pod velikim upitnikom

Puno toga je još nepoznato pa je i razmjere krize teško predvidjeti, ali loša ekonomska situacija odrazit će se i na sljedeću godinu. Iako, kriza koja je već tu, a i ona koja nam tek slijedi, objašnjava Oreščanin, imat će i pozitivnog utjecaja na poduzetništvo i mlade ljude.

“Ekonomska kriza mlade može naučiti da svaki problem vide kao izazov koji treba savladati u ostvarenju svoga cilja, što je i odlika suvremenog poduzetnika koji mora konstantno učiti, mijenjati se da bi bio u toku s brzim svjetskim ekonomskim kretanjima”, napominje Oreščanin.

Dražen Oreščanin, Foto: Privatna arhiva

Ipak, novi suživot s koronavirusom je nepredvidljiv i teško je znati kako će se situacija razvijati.

“Posljedice ovise koliko dugo će kriza trajati. A to opet, kod ove krize, ovisi koliko brzo će svijet ovladati koronavirusom i staviti ga pod kontrolu”, ističe Jurčić. Dodaje da će trebati pratiti promjene u strukturi i načinu obavljanja poslova jer neki poslovi će se smanjivati i nestajati, a neki novi će nastajati.

Situacija se polako popravlja, a Jurčić objašnjava da je Hrvatska sve bliža resetiranju i promjeni dosadašnje gospodarske i društvene strukture, kao i svjetskog gospodarskog i političkog sustava. Ipak, sve ovisi koliko će kriza trajati.

“Ako se kriza produži i na cijelu 2021. godinu te promjene bit će toliko velike da će se moći uspoređivati s promjenama koje je izazvala crna kuga polovicom 14. stoljeća”, zaključuje Jurčić.

Brži oporavak?

Prema predviđanjima dr. sc. Ivana Žilića s Ekonomskog instituta u Zagrebu, kriza koja je već tu i ona koja nam tek slijedi, bit će oštrija, ali oporavak bi trebao biti brži nego u odnosu na krizu iz 2008. godine.

“Ova kriza je drukčija od prošle, nije endogena, to jest, nije nastala iznutra zbog strukturnih manjkova kao što je to bilo 2008. i 2009. godine”, kaže Žilić. Dodaje da je u borbi protiv virusa izvršna vlast donijela nužne mjere koje značajno smanjuju ekonomsku aktivnost što se odrazilo i na tržište rada mladih.

“Ako nam cjepivo profunkcionira i ako se vratimo u normalu, vjerujem da ćemo se za nekoliko godina vratiti na put tržišta rada i ekonomije na kojoj smo bili i prije ove krize što znači da će biti dovoljno studentski poslova i poslova za mlade”, ističe Žilić.

Istraživanja pokazuju da mladi ljudi koji izlaze na tržište rada u krizi često imaju dugoročnije probleme oko pronalaska adekvatnog posla, stoga treba raditi na zadržavanju postojećih i učenju novih znanja i vještina, zaključuje Žilić.