Ocjene? Iskustvo? Znanje? Stav? Što je poslodavcima najvažnije pri zapošljavanju? S tim su se pitanjem susreli svi studenti, bivši i sadašnji. Mišljenja se razilaze, ali jedno je sigurno – najbolje je imati cijeli “paket” vrijednosti koje će zadiviti poslodavca.

“Današnji poslodavci ne zahtijevaju mnogo od studenata”, smatra Magdalena Bušić, studentica Fakulteta političkih znanosti te dodaje da je sve potpuno drukčije ako se želite zaposliti u svojoj struci i iskoristiti taj posao kao odskočnu dasku u karijeri.

“Na studentima je da zadive poslodavca, a ne da samo udovoljavaju osnovnim zahtjevima. Kako bi to ostvarili, moraju biti inovativni, proaktivni, brzi i učinkoviti, uvijek dostupni, te nikad ne smiju reći ‘ne’ ili pokazati da im je nešto problem”, smatra Magdalena.

To uključuje mnogo žrtvovanja i neprestana rada, kaže Magdalena, ali kada ćete to napraviti ako ne sada, dok ste mladi i sposobni?

Cijeli niz vrijednosti

Pri zapošljavanju poslodavcima je važan cijeli “paket” vrijednosti koje budući zaposlenici moraju posjedovati.

“Važne su ljudske vrijednosti, stručna znanja i komunikacijske vještine, ali kada govorimo o mladim zaposlenicima na početku njihovih karijera onda želimo vidjeti jaku želju za učenjem, spremnost na rad u dinamičnom okruženju, prilagodljivost, entuzijazam i pozitivnu energiju osobe”, ističe Natalija Šimić, samostalna interna savjetnica u Ljudskim potencijalima Addiko banke.

Natalija Šimić FOTO: Privatna arhiva

Kao i nekada, i danas se cijene “vještine stare škole”, poput radne etike, marljivosti, stručnih znanja, analitičnosti i rada u timovima.

“Vještine koje posljednjih godina sve više dobivaju na značenju su prilagodljivost, kreativnost i sposobnost out-of-the-box razmišljanja, te komunikacijske vještine koje pripadaju među takozvane soft skills“, smatra Šimić. Dodaje da je za jako mlade kandidate važno ne samo da se snalaze u digitalnom okruženju nego da im je to sastavni dio života.

“Kad kažem digitalne vještine, ne mislim na osnovno znanje Officea. Važno je da osoba razmišlja ‘digitalno’, da ima širu perspektivu te da zna kako iskoristiti mogućnosti koje tehnologija i digitalni alati pružaju”, ističe Šimić.

‘Na studentima je da zadive poslodavca, a ne da samo udovoljavaju osnovnim zahtjevima’, kaže studentica Magdalena Bušić

Stav je također iznimno važan, jer se na temelju njega može procijeniti koliko će osoba poslije biti angažirana, ali sam po sebi nije dovoljan.

“Imati samo stav znači imati ključeve od auta, ali nemati auto, a kamoli gorivo (znanje) koje je stalno potrebno dodavati”, kaže Šimić.

Šimić smatra da je obrazovanje važno, dok prosjek ocjena sam po sebi nema presudnu ulogu. Znanje koje osoba stječe tijekom obrazovanja, s druge strane, ima iznimno važnu, nužnu i neizostavnu ulogu. Ali uz samo znanje sagledava se i dodatni angažman koji je neki kandidat imao tijekom školovanja, primjerice volontiranje ili honorarni posao.

Volontiranje je dobar početak

Studenti se često susreću sa začaranim krugom – svi poslodavci traže radno iskustvo, a studenti teško dolaze u prigodu steći iskustvo.

“U takvoj situaciji iskažite interes, maksimalno se angažirajte, prihvatite nekoliko ‘ne’ jer oni su samo put do prvog, pa drugog, pa trećeg ‘da’. Ako to znači da nekoliko mjeseci u nekoj organizaciji volontirate ili radite studenski posao dok vam se ne otvori prigoda – neka tako bude”, poručuje Šimić.

Dodaje da i oni u banci imaju nekoliko kolega koji su tako počeli pa tijekom godina rasli na hijerarhijskoj ljestvici – od blagajnika u poslovnici do direktorskog položaja.

Financijski sektor u nas već je godinama jako privlačan, a to dokazuje mnogo studenata koji iz godine u godinu upisuju studij ekonomije. No koliko u tom sektoru vrijede petice u indeksu, a koliko praksa?

Dubravka Budak iz Hrvatske narodne banke kaže da Hrvatska narodna banka “veliku pozornost daje odabiru zaposlenika, ali ocjene u indeksu nisu jedini i glavni kriterij – one su važnije pri zapošljavanju pripravnika ili odabiru kandidata za dodjelu stipendija te češće služe kako bi se napravila predselekcija”.

Ovisno o radnim mjestima koja žele popuniti, važno im je znanje za određene segmente i vještine, ali i pozitivan stav prema poslu i radu.

“Ako to nedostaje, znanja koja netko posjeduje neće doći do izražaja niti će biti iskorištena. Smatramo da će kandidat, ako ima osnovnu razinu sposobnosti uz pozitivan stav i motiviranost brzo svladati potrebna znanja”, ističe Budak.

FOTO: PIXABAY

Ana Spasojević iz Nanobita ističe entuzijazam, želju za radom, dijeljenje znanja i proaktivnost kao ono što očekuju kandidata.

“Iako postoje neke iznimke gdje je to nužno, trudimo se ne ograničavati natječaje obrazovanjem, godinama formalnog iskustva i sličnim”, kaže Spasojević.

Kandidati koji imaju prednost pred drugima, smatra Spasojević, uvijek su oni koji su uz fakultet obavljali različite studentske poslove, volontirali, bili članovi neke udruge, pri čemu im opći uspjeh na fakultetu također nije važan.

“Kandidati koji su uz fakultetske, svoje vrijeme posvećivali i drugim aktivnostima, poslovima i slično, kandidati koji imaju široke interese i oni koji zaista imaju veliki interes za radom u nas, imat će prednost pred drugima”, smatra.

Odgovornost i upornost

Da je znanje važno, smatra i poduzetnik Davorin Štetner, ali ističe da idealan kandidat, uz znanje, mora biti odgovoran i uporan te da se za što bolji dojam kandidat mora jako dobro pripremiti.

“Imao sam neke razgovore za posao gdje kandidati nisu znali ništa o tvrtki. Važno je pokazati potencijalnom poslodavcu da znaš važne podatke i o tvrtki, a ne samo o radnome mjestu”, ističe Štetner.

Iskustvo je, kaže, jako važno, a osobito se cijene studenti koji rade i volontiraju i time stječu iskustvo.

“Volontiranje pokazuje volju za usavršavanjem te je mnogo ljudi našlo stalni posao baš kod poslodavaca kojima su se dokazali volontiranjem”, kaže Štetner.

“Kao osoba koja nema mnogo radnog iskustva ne mogu točno procijeniti što određeni poslodavci traže, ali smatram da sve ovisi o završenom fakultetu”, kaže Marija Kuštro, studentica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Dodaje da je, posebice studentima s njezina fakulteta, važna radna sposobnost, da se od njih očekuju osnovne stvari poput rukovanja određenim “alatom” iz laboratorija te kako riješiti neki inženjerski problem.

“Fokus studenata bi trebao biti na što boljoj komunikaciji, timskom radu i zainteresiranosti za određeni posao”, zaključuje Marija.