Foto: Pexels

Svaki dobar poslodavac u svojoj tvrtki spreman je prihvatiti negativan odgovor od svog radnika, a Dino Bevanda, voditelj selekcije i razvoja karijere u Zubak Grupi, napominje da je asertivna komunikacija ključna za odnos poslodavca i radnika.

“Kada se osoba nađe u situaciji s previše zadataka i obaveza te vidi da u zadanim rokovima neće biti moguće napraviti zadano nužno je da to jasno i otvoreno kaže poslodavcu te da pokušaju zajedno pronaći rješenje”, govori Bevanda.

Ipak, velika većina radnika u Hrvatskoj ne želi poslodavcu dati negativan odgovor jer smatraju da ne smiju. Postavlja se pitanje je li ovdje problem u poslodavcu ili strahu radnika?

Ako nemaš vremena – reci ‘ne’

Bevanda naglašava da često problem nastaje kada nadređena osoba nema iskustva s poslom koji radnik obavlja, ali zadaje određeni zadatak. Tada je, kaže, odgovornost na radniku da kao ekspert iz područja kojim se bavi kaže nadređenom da ne može to obaviti.

“U svakom slučaju savjet je da se prema poslodavcu ne ide s izričitim ‘ne’. Uvijek je potrebno pripremiti kvalitetan alternativni prijedlog rješavanja zadatka i potrebno je na asertivan način to prikazati da bismo sa svoje strane osigurali sve potrebno da se naše odbijanje nečega ne shvati pogrešno“, poručuje Bevanda.

Foto: LinkedIn

Psihoterapeutkinja Slađana Cvjetković naglašava da takav rad, gdje je osoba stalno pod stresom i u strahu, može negativno utjecati na mentalno zdravlje.

“Loše radno okruženje je osnovni izvor stresa kod zaposlenih i uzrok je različitih zdravstvenih tegoba kojih postanemo svjesni tek kada nam je onemoguće svakodnevno funkcioniranje“, naglašava Cvjetković. Također savjetuje da je potrebno u takvoj situaciji okružiti se ljudima na poslu koji radniku daju podrška i s kojima radnik dijeli slične vrijednosti.

“Onaj tko je naučen da šuti i trpi ‘jer autoriteti znaju najbolje’ teško se odlučuje za otkaz i pored nezadovoljstva kojeg osjeća”, ističe psihoterapeutkinja.

voditelj selekcije i razvoja karijere u Zubak Grupi napominje da kompetitivno tržišno okruženje neće dozvoliti preveliko obaranje cijena rada

Mnogim radnicima na njihovou poslu nije dovoljan samo dobar poslodavac kojemu mogu reći ‘ne’. Postoje i drugi problemi poput lošeg okruženja ili manjak motivacije za poslom. Cvjetković napominje da ljudi koji su spremni dati otkaz neće to napraviti kao ishitrenu odluku ili trenutak slabosti, već da većina ljudi o tome dosta razmišlja puno prije odluke.

“U ovom kontekstu je nužno prikazati i uzroke zbog kojih je osoba odlučila dati otkaz. Oni su vezani s vrijednosnim sustavom osobe, očekivanjima koja imaju u odnosu na posao i razvoj karijere, financija i slobodnog vremena”, ističe psihoterapeutkinja.

A kad se sve zbroji i oduzme…

Također, neki od savjeta koje psihoterapeutkinja predlaže prije davanja otkaza jesu da se na papir napišu razlozi “za i protiv” otkaza. Svaki od tih razloga potrebno je obrazložiti i zaključiti što radnik može napraviti u povodu toga. Također, savjetuje da je potrebno izvagati neugodnost razloga protiv ostanka na trenutnom poslu i neizvjesnost potrage za novim i izazovima koji novi posao donosi.

Prikupljajte informacije jer one danas predstavljaju putokaze u kojem smjeru ići. Također, potrebno je navesti svoje vještine i eventualno navesti neke nove koje bi trebali naučiti da bi nam olakšale dobivanje novog posla ili razvoj svog, a zatim napraviti plan i raditi na njihovom razvoju”, govori Cvjetković.

Foto: Privatna arhiva

“Značajno je napraviti financijsku konstrukciju, što u financijskom smislu znači napuštanje posla, koji su nam alternativni načini zarađivanja i imamo li rezerve na osnovu kojih bi mogli preživjeti dok tražimo novi ili razvijamo svoj posao”, nastavlja psihoterapeutkinja.

Jedan od problema, uz straha od otkaza ili lošeg okruženja, s kojima se radnici susreću zbog trenutne pandemije koronavirusa, je i pad cijena rada na tržištu. Ipak, Bevanda napominje da kompetitivno tržišno okruženje i prilike koje se nude na tržištu neće dozvoliti preveliko obaranje cijena rada.

“Upravo dobar poslodavac neće dozvoliti da se cijene rada unutar poduzeća obaraju jer i tako može povećati zadovoljstvo i angažiranost svojih djelatnika, što s druge strane neminovno donosi prednost na tržištu i stabilniju financijsku sliku poduzeća”, kaže Bevanda.

‘Loše radno okruženje je osnovni izvor stresa kod zaposlenih i uzrok različitih zdravstvenih tegoba’, naglašava psihoterapeutkinja Cvjetković

Također, napominje da ako je smanjenje plaće nužno zbog nepovoljne tržišne situacije onda je potrebno jasno i transparentno to reći zaposlenicima da bi oni bili upoznati s promjenama i razvojem situacije.

S Bevandom se složila i psihoterapeutkinja Cvjetković koja kaže da je na poslu ključna dobra komunikacija i okruženje s dobrim ljudima, no svakako napominje da, ako osoba da otkaz, tek kada počne tražiti novi posao upoznaje i nove mogućnosti.

“I na kraju, dok razmatrate jeste li spremni dati otkaz ili ne, završila bih s poznatom izrekom Reinholda Niebuhra koja se može primijeniti na poslovno okruženje: ‘Bože, daj mi snage da prihvatim ono što ne mogu promijeniti, hrabrosti da promijenim ono što mogu i mudrosti da razlikujem to dvoje'”, zaključuje psihoterapeutkinja Cvjetković.