OTVORENA MOLBA Ključ uspjeha prilikom pisanja je u isticanju kvaliteta, radnog iskustva i postignuća

Otvorenom molbom moguće je privući pažnju potencijalnog poslodavca čak i kada nije raspisan natječaj za slobodno radno mjesto. Putem otvorene molbe zainteresirana osoba prva kontaktira poslodavca, a u njoj prezentira svoje kvalifikacije i adute te se tako stavlja na raspolaganje tvrtki ako će u budućnosti tražiti zaposlenika sličnog poslovnog profila.

Prave informacije privlače poslodavce

Odjel za pripremu za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje savjetuje da molba bude sažeta i jasna te da služi kao obrazac predstavljanja konkretnom poslodavcu. U otvorenoj molbi potrebno je navesti sve informacije relevantne za potencijalnog poslodavca koje će ga uvjeriti zašto bi zaposlio zainteresiranu osobu. Pažnju poslodavca privući će molba u kojoj se ističu radnikove kvalitete, radno iskustvo i postignuća bitnih za poslodavca kojemu se ona šalje. Relevantno radno iskustvo ne podrazumijeva samo rad u istoj djelatnosti ili radnom mjestu, već obuhvaća sve srodne kvalifikacije i vještine za uspješno obavljanje poslovnih zadataka. "Molba treba biti napisana formalnim stilom i poslovnim jezikom, na računalu, u pravilnom formatu za pisanje molbi i u prikladnom fontu", naglašavaju iz Odjela za pripremu za zapošljavanje HZZ-a te napominju da je uz sadržaj iznimno bitno pripaziti i na formu teksta.

Najčešće greške

Česta greška koja se pojavljuje u otvorenim molbama je dojam da je molba napisana samo da zadovolji određenu formu, a tako napisane molbe neće privući pažnju poslodavca. Osim toga, molbe ne smiju biti preduge, poželjno je maksimalno pet kraćih odlomaka. Nije poželjno ni da se ponavljaju podaci iz životopisa te je u potpunosti nepotrebno navoditi informacije koje nisu relevantne za poslodavca kao podatke o bračnom statusu. Potrebno je obratiti pažnju da se ne napišu pogrešni podaci o prijašnjim poslodavcima i preporučljivo je izbjegavanje slanja neinformativnih molbi koje su napisane u drukčijem vremenskom razdoblju od stvarnog radnog vremenskog razdoblja. Otvorena molba ne smije sadržavati pravopisne pogreške, kao i neformalno izražavanje. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poručuju da je slanje otvorenih molbi itekako korisno. Ne postoji 100 postotna sigurnost da će poslodavac kontaktirati i zaposliti zainteresiranog kandidata, međutim veća je mogućnost povratne informacije slanjem molbe kod poslodavca koji traži radnika određenog poslovnog profila.

Treba slati, ali pametno

Preporučeno je da se šalju kvalitetno napisane molbe odabranim poslodavcima, umjesto da se sustavno šalje svim tvrtkama molbe bez obzira koji profil radnika traže. Slanje otvorenih molbi efikasnije je kod privatnih poslodavaca, nego što je to slučaj u javnim i državnim tvrtkama. "Slanje otvorenih molbi poslodavcima u deficitarnim sektorima, poput informacija i komunikacija, građevinarstva, metalske industrije, turizma i ugostiteljstva ili trgovine, zacijelo će se pokazati efikasnijim nego u drugim djelatnostima", zaključuju iz Odjela za pripremu za zapošljavanje.