Foto: Neva Žganec / GLOBAL

Zanimanja poput seizmologa i meteorologa povezuju – stereotipi. U medijima se za ova zanimanja ne čuje tako često, a jedan od razloga za to male su kvote za upis fakulteta, kao i mali broj radnih mjesta za ova zanimanja.

“U našem društvu postoje predrasude prema tim zanimanjima, one generalno proizlaze iz nepoznavanja opisa poslova, odnosno zanimanja u kojima se mogu zaposliti osobe tih zvanja”, objasnila je savjetnica za zapošljavanje Elida Grancarić. Napomenula je da stereotipi u Hrvatskoj nisu posebno zabrinjavajući, ali ih je teško razbiti jer su oni u uzročno-posljedičnoj vezi s obrazovnom strukturom populacija.

Stereotip zbog manjka znanja

Predrasude i znanje u obratno su proporcionalnom odnosu, što je više znanja, manje je predrasuda. Isto tako, tamo gdje je manje znanja, plodno je tlo za stereotipe i predrasude”, istaknula je Grancarić.

Jedan od tih poslova gdje su presudne predrasude u velikoj mjeri je posao seizmologa. Klasičan stereotip o seizmolozima opisuje ih kao osobe koje ništa ne rade do potresa. No važno je napomenuti da ova struka primjenjuje svoje znanje u mnogim granama poput građevine, urbanog planiranja i arhitekture. Isto tako, seizmolozi se bave prikupljanjem i pohranom podataka u bazu, analizom za osiguravajuća društva te održavanjem terena. Seizmologinja Marija Mustać iz Seizmološke službe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu rekla je da nisu samo ljudi u Hrvatskoj skeptični nego je to prisutno u cijelom svijetu.

Seizmologinja Marija Mustać (Foto: Ivan Leopold Grčić)

“Reakcija ljudi najviše ovisi o tome koliko ljudi znaju o potresima, a seizmolozi su najcjenjeniji tamo gdje se tlo najviše trese”, kazala je Mustać. Napomenula je da mnogi ljudi do zagrebačkog potresa nisu znali što je seizmologija, ali da su nakon potresa pozitivno iznenađeni kada im objasni čime se bavi.

“Mislim da bi ljudi svakako trebali biti više educirani jer znanje je moć, ali dinamika i količina informacija koje ćemo dohvatiti ostavljena je nama na volju”, poručila je Grancarić.

Meteorolog nije samo osoba koja ‘krivo čita vremensku prognozu’

Kao i za seizmologe, stereotipi se vežu i za meteorologa. Mnogima je to zanimanje samo još jedan posao iz polja geofizike koji prati stigma jer se povezuje isključivo s prognozom vremena. Meteorolog nije samo osoba koja “pogrešno čita vremensku prognozu”. Poslovi vezani za meteorološke zavode, zračne luke, aeronautiku i poljoprivredu samo su neka od mnogih zvanja kojima se bave meteorolozi.

Isto je svugdje u svijetu

Ante Perica zaposlen je u Zračnoj luci Zadar kao zrakoplovni meteotehničar, a meteorologija u avijaciji, rekao je Perica, razlikuje se od meteorologije u hidrometeorološkom zavodu jer se njegov posao sastoji od pisanja izvješća namijenjenih kontrolorima leta.

“Kad nekome kažem čime se bavim obvezno me pitaju kakvo će vrijeme biti, a onda se rugaju da nikad zapravo ni ne pogodimo. Ljudi bi htjeli da kiša počne padati točno u šest sati ako tako piše na nekoj aplikaciji, a to je nemoguće”, ispričao je Perica.

U usporedbi s drugim državama, nema nesrazmjera u tome kako ljudi percipiraju to zanimanje. Čak i globalno nema mnogo radnih mjesta na kojima se meteorolozi mogu zaposliti. Grancarić je napomenula da se građani svakodnevno susreću s ovim zanimanjem, bilo u vremenskoj prognozi na kraju informativnih emisija, na internetu ili radiju te je bez tog zanimanja teško išta isplanirati unaprijed. Čak ni najbanalnija aktivnost, poput planiranja odjeće za sljedeći dan, nemoguća je bez meteorologa.

Politolozi i društvenjaci ‘mlate praznu slamu’

Stereotipi vezani uz društvena zanimanja su također sveprisutni pa tako i za posao politologa. Djelokrug politologa podložan je stereotipizaciji jer se većinom povezuje s poslom političara.

“Često stvara pomutnju to što ljudi ne znaju svi da su to dva odvojena zanimanja koja se ponekad spoje, a ne moraju”, rekao je politolog Ivan Vidiš zaposlen u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Vidiš je napomenuo da prosječna osoba svakoga tko je na visokoj funkciji u državi doživljava kao političara čak i kada nije dužnosnik. Iako se njegov posao preklapa s politikom, objasnio je da politolog analizira politiku, a političar je akter unutar politike. Uz ovaj je posao automatski vezan i stereotip koji je prikovan uz političare – mlada osoba ne može pošteno doći na visoku poziciju jer nema znanja i iskustva.

Foto: Privatna arhiva

“Često je ljudima neobično da mlada osoba može biti na takvoj poziciji, no na svome radnom mjestu bavim se i sektorom mladih i tijekom ovih godina, u okviru svojih mogućnosti, te u suradnji s kolegama, napravio sam sve što sam mogao za svoju generaciju”, kazao je Vidiš.

Da se kompetencija mladih neprestano propituje potvrdila je i Elida Grancarić, savjetnica za zapošljavanje.

“Mladi, sposobni i educirani ljudi prihvaćaju i rade poslove ispod svog obrazovnog stupnja, a na drugoj strani imamo hrpu krivih ljudi na krivim mjestima, ali sa sigurnim egzistencijama, čiju stručnost i kompetencije nitko ne propitkuje“, istaknula je Grancarić.

Poručila je da je, bio on mlad ili star, politolog stručnjak široke naobrazbe za kojeg su komentari poput onih da mlate praznu slamu, politiziraju i imaju bespotreban kadar, nepotrebni.