Foto: Pixabay

Diploma u ruci i posao u struci – tako bi to barem trebalo biti. No što ako provedeš pet godina studirajući i trudeći se, a nakon diplome – posla u struci niotkuda? Prema podacima, više od 10.000 Hrvata s diplomom nezaposleno je, a među njima je najviše ekonomista i pravnika. Martina Jagatić diplomirala je ekonomiju prije dvije godine, a nakon dvije godine neuspješne potrage za poslom u struci i uopće bilo kakvim poslom, otišla je u inozemstvo.

Bilo što, samo da se radi

“Posao u struci nisam mogla naći jer ili nisam imala iskustva, ili nisam imala vezu, ili se poslodavci uopće nisu udostojili odgovoriti na moje molbe”, započinje Martina.

Kada joj je bilo dosta sjedenja i traženja posla u struci, počela je, kaže, tražiti bilo kakav posao, za što je dobivala odgovore da je prekvalificirana.”Osjećala sam se jadno i kao da sam uzalud studirala i potrošila novca i novca”, ističe Martina.

Vani je uspjela pronaći posao, iako ne u struci, ali se nada da će naposljetku naći posao u turizmu, koji je studirala uz ekonomiju.

“Trenutačno polazim tečaj jezika, a kad to završim tražit ću posao u turističkim agencijama jer im uvijek treba radnika”, kaže.”Smatram da je mladim ljudima koji su završili faks, ako nemaju neku ‘debelu’ vezu i ako nisu u nekoj stranci, jako teško naći posao”, kaže Martina.”Ljudima koji su u toj situaciji savjetujem da odu u inozemstvo, da riskiraju, jer nemaju što izgubiti. Gore im ne može biti, samo bolje”, zaključuje Martina.

‘Teškoće s pronalaskom posla nakon fakulteta svakako mogu imati značajan utjecaj na motivaciju, ali i općenitu dobrobit pojedinca’, smatra Tihana Cuzek, magistra psihologije

Anamarija Novak Mitrović diplomirala je agronomiju, a prvi posao u struci bio joj je predavanje poljoprivredne struke u srednjoj školi, za što je još na Filozofskom fakultetu morala položiti razliku predmeta za predavača i položiti stručni ispit. Iako je diplomirala 2009., tek je prije dvije godine na posao primljena za stalno, a prije toga je radila kao zamjena.

“Da škola nije upala sasvim slučajno, mislim da ne bih našla posao nigdje kao inženjer nego kao manualac”, smatra Anamarija. Odlazak iz zemlje joj, kaže, nije bila opcija, jer ju obitelj veže za Hrvatsku. “Da sam otišla u inozemstvo, primjerice u Australiju gdje su mi se nudile mogućnosti, sigurno bih više profitirala i ne bih bila na nastavničkoj plaći”, kaže Anamarija. Ipak, Anamarija je optimistična i misli da je sve moguće. “Sve se može, ali za to treba volje, truda i rada, a ponajprije dobra organizacija i ideje”, smatra Anamarija.

“Teškoće s pronalaskom posla nakon fakulteta svakako mogu imati značajan utjecaj na motivaciju, ali i općenitu dobrobit pojedinca”, smatra Tihana Cuzek, magistra psihologije i dodaje da takav utjecaj ne mora nužno biti loš. “Važno je znati da to kako će potraga za poslom utjecati na osobu te koliko će osoba biti motivirana ovisi upravo o njezinu pogledu na stanje u kojem se našao”, dodaje Cuzek.

Cuzek smatra najvažnijim da se osoba fokusira na ono na što može utjecati, za razliku od onih stvari na koje ne može.

Foto: Jozo Jozipović

“Kad se pojedinac usredotoči na okolnosti na koje ne može utjecati, kao što je količina objavljenih oglasa za posao ili broj kandidata prijavljenih na natječaj, vrlo je vjerojatno da će se s vremenom osjećati sve bespomoćnije i biti sve više frustriran”, ističe Cuzek.

Dodaje da osoba tada može izgubiti povjerenje u svoje sposobnosti te da to može imati negativan utjecaj na predstavljanje osobe potencijalnim poslodavcima, jer “poslodavci traže konstruktivnost i pozitivan stav, a ne ljutnju i rezigniranost”, navodi Cuzek.

Proaktivno traženje prigoda

“Ako osoba stavlja fokus na stvari na koje može utjecati, kao što je redovito pregledavanje oglasa, usvajanje novih vještina ili pak kvalitetna priprema za proces selekcije, osjećat će se osnaženije i kompetentnije za nošenje sa svim izazovima”, smatra Cuzek.

Navodi kako je važno da osoba vrijeme nezaposlenosti iskoristi na najbolji mogući način te da svoje vrijeme i energiju ulaže u sebe i u odlike koje je čine boljom osobom.

“Prihvaćanje stanja i aktivno traženje novih prigoda za daljnje učenje i razvoj najvažniji je savjet za svaku osobu koja ima teškoća s pronalaženjem posla – zato nemojte odustati nego dajte šansu svakoj prigodi te uložite svoje vrijeme u to da se poslodavcima predstavite kao najbolja verzija sebe”, poručuje Cuzek.

 

HZZ preporučuje modifikacije kvota na fakultetima
U Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2019. HZZ navodi kako bi trebalo povećati upisne kvote za studente medicine, logopedije, farmacije, rehabilitacije, računarstva, elektrotehnike, germanistike te fizike i matematike. Upisne bi kvote, preporučuje HZZ, trebalo smanjiti za studente politologije, novinarstva, filozofije, prometa, veterinarske medicine, agronomije te poslovne ekonomije.