Foto: Gea Ujčić

‘Borderland Soundtrack’ je dokumentarna TV serija čijih je nekoliko epizoda prikazano 19. i 20. studenoga na Fakultetu političkih znanosti prilikom gostovanja autorice serijala Brankice Drašković. Svestranu novinarku, redateljicu i docenticu na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za stvaranje serijala inspirirala je knjiga “Sedma republika” autora Ante Perkovića. Bio je to novinar, publicist, rock kritičar, glazbenik i radijski i književni umjetnik, a u svom djelu opisao je duhovni i kulturni prostor koji naziva Sedmom republikom. Taj je prostor obilježen propadanjem jugoslavenske pop-kulture i dolaskom rocka na scenu koji se, naposljetku, raspada istovremeno s Jugoslavijom.

Serija za nove generacije

Foto: Gea Ujčić

“Zagreb je bio moj rodni grad, a Sedma republika moj kulturni prostor koji se nije mogao samo tako srušiti, tako brzo nestati, jer ga nisu definirale granice i političke odluke već cijelo jedno jezero kulturne robe… Posrijedi nije bilo državotvorno svetogrđe, već najobičnija svakodnevica, koju su živjeli mnogi, oni koji su sjedili po skloništima, ali i oni koji su odlazili u rat”, piše Dragan Jurak u kritici o Perkovićevoj knjizi.

Serijal, sukladno tome, govori o značaju rock glazbe za vrijeme trajanja rata te o razvoju te kulture u kasnijim godinama. Drašković tvrdi kako svaka dokumentarna serija ima neki edukativni karakter.

“Devedesete skoro nigdje ne stoje zabilježene. Ja sam htjela ostaviti neku vrstu dokumenta u slučaju da će nekoga nekad zanimati kako je to bilo. Nisam to radila za generacije koje su to prošle”, napomenula je Drašković.

Osvrnula se i na poteškoće na koje je nailazila prilikom stvaranja serijala. Dosta materijala iz tog vremena nije bilo dostupno, a još su veći problem bili sugovornici koje je tražila za potrebe snimanja.

“Ne vole se ljudi vraćati u devedesete i pričati o nečemu što na neki način više ne postoji. Ne samo rock kao glazbeni pravac, već kao kultura specifična po načinu razmišljanja. To iščezlo vrijeme i zajedništvo koje smo dijelili kroz rat više ne postoji”, istaknula je Drašković.

Medijski mrak u vrijeme rata

Jedna od prikazanih epizoda, simbolično, nosi ime ‘Ledeno doba’ i osvrće se na mainstream medije tog vremena. Mediji su morali biti čistih glazbenih sadržaja na nacionalnoj osnovi. Rock glazba, s druge strane, postaje internacionalizirana. Ne nosi nacionalnu oznaku i ne ističe etnički identitet. Rock bendove činili su ljudi koji su svojom karijerom ustali protiv rata, koji su bili glasnogovornici nacije, koji su pozivali narod na glas razuma protiv etničke mržnje i koji nisu željeli biti dio aktualnog horora.

Autorica dokumentarca pozornost posvećuje i alternativnim medijima koji odbijaju biti dio proratne politike. Spominje se beogradski Radio B92, slovenski Radio Študent i sarajevski Radio Zid

“Emitiranje nove i aktualne glazbe u tom potpunom medijskom mraku bilo je nemoguće, kao i ostvariti nešto slično u televizijskom dijelu”, rekla je Drašković. Ipak, građani su protestom ustali protiv mainstream medija.

“Ljudi više nisu mogli podnijeti Dnevnike u 19:30 sati, nisu mogli slušati vijesti mainstream medija. U to bi vrijeme izlazili na ulice i udarali po metalnom posuđu da naprave buku, da daju svoj glas”, ispričala je Drašković.

Spas u alternativnim medijima

U ‘Odjavi programa’ autorica pažnju posvećuje alternativnim medijima koji odbijaju biti dio proratne politike. Spominje se beogradski Radio B92, slovenski Radio Študent i sarajevski Radio Zid.

Foto: Gea Ujčić

Uz radijske postaje, veliki je značaj imao i satirični tjednik Feral Tribune kojeg je Mile Kekin, pjevač rock skupine Hladno pivo, opisao kao “srednji prst drugim novinama”. Neke naslovnice poput one s Tuđmanom i Miloševićem u zagrljaju uz tekst “Jesmo li se za to borili?” ljudi pamte još i danas.

Ti su mediji bili podrška narodu, ali i dio kulturnog otpora. Radijske su postaje pronalazile načine da dođu do novih i aktualnih glazbenih sadržaja koje nisu dijelili po nacionalnosti te su samim time slale poruku kroz pjesme. Nisu se bojali puštati glazbu koja u tekstovima nudi opozicijske stavove, već su hrabro emitirale ono što je točno opisivalo tadašnju situaciju.

Drašković kaže da su glazba i rat najviše utjecali na njenu osobnost. Je li naša generacija mogla učiniti više, pitanje je koje i danas muči autoricu, a koje je ujedno iniciralo njenu TV seriju.

“Mladost ne smije biti opravdanje za neodgovornost i neznanje. Svi smo nekako ignorirali što se događa. Mogli smo nešto učiniti, imali smo izbor”, kritizirala je Drašković. Rock glazba imala je zadaću probuditi generacije. Smatra da je oblikovala živote i identitete ljudi.

Da bi shvatili kakav je osjećaj budio rock u ono vrijeme, preporučuje pogledati dokumentarni film “Sretno dijete” redatelja Igora Mirkovića. Dodaje da je potraga za identitetom tema koju smatra prilično važnom.

“Cijeli serijal ima neku poruku, a to je nepristajanje pojedinaca na uniformnost i mišljenja koja nameću kolektivi. Važno je biti svoj”, ohrabrujuće je zaključila Drašković.