Foto: Unsplash

Nakon prvog filma koji je u pravilu najbolji, dođe nastavak koji je često također dobar, ali onda filmaši rastežu stvari u nedogled, komentirala je studentica i filmoljupka Nika Fet praksu filmaša da kad jedan film dobro prođe “navaljuju” na publiku s nastavcima.

Razočaranje među filmskom publikom je, relativno nedavno, izazvao film “Matrix: Uskrsnuća”, to nam potvrđuju naši sugovornici, ali i ocjena IMDb filmskog portala. Ova vodeća filmska baza informacija dala je filmu ocjenu 5,7. Komentari su daleko od preporuke. Portal IMDb osim ocjena prosječnih gledatelja, nudi i poveznice za stručne filmske kritike. Tako nas je Critics review odveo do Nicka Allena koji kaže da “u ovakvom filmu zaista nije bitno kada ste zadnji put vidjeli originalne filmove, a moguće je da vaše iskustvo bude bolje ako ih niste gledali uopće”.

S njim se slaže i student novinarstva Ivan Marić koji Instagramu vodi vlastiti filmski blog. Tako je @CineMarić napisao da film ne djeluje kao nastavak, već kao remake početnog dijela gdje se tek nakon 60. minute počinje nešto malo originalnog sadržaja da bi kraj opet bio isti kao završetak prvog.

Filmaši unovče nostalgiju

“Matrix: Uskrsnuće” nije izuzetak među lošim sequelima. Kao i prequeli, sequeli su nastavci koji su dio originalne priče, ali se uglavnom snimaju u razmaku od nekoliko godina od originala i imaju drugačiji pogled na priču. Primjerice, “Istjerivači duhova: Nasljeđe”, koje Marić navodi kao primjer sequela koji nije ni trebao biti snimljen, od originala se razlikuje po protagonistima.

“Nerijetko se rade samo da se na nostalgiji i imenu brenda zaradi još novaca”, kazao je Marić. Dodao je i da se potencijal priče tada ne iskorištava dovoljno. Smatra da se u nastavke kao što je “Jurassic World” i “Hobit” nije unijelo dovoljno strasti i želja za kvalitetnim uspjehom.

Foto: Unsplash

Filmski kritičar Nenad Polimac napomenuo je da je film dobrim dijelom – industrija te mu je potrebna određena sigurnost da će se uložene investicije vratiti.

“Ako je publika prihvatila priču i junake u nastupnom filmu, veća je vjerojatnost da će nastavci i prednastavci dobro proći”, rekao je Polimac i dodao da se prequeli i sequeli najčešće snimaju utemeljeni na stripovima te popularnim romanima u nastavcima.

Kritičar misli da su loši nastavci općenito rezultat slabog ulaganja i neozbiljnih predložaka.

“Pravilo kod franšiza je da će se ulog odraziti na rezultate te zato postoje takve oscilacije u zaradama, ali i ukupnom dojmu takvih filmova” objasnio je Polimac.

Ne treba imati visoke kriterije

Kritičar naglašava da prije gledanja nije moguće procijeniti o kakvom se nastavku radi.

“Često se iznenadite kako je neki nastavak zanimljiv, unatoč tome što od njega niste bog zna što očekivali, i obrnuto”, rekao je Polimac.

Kao primjer je naveo trilogiju Marvelovog Thora, u kojoj je treći dio bolji od prethodna dva dok serijali poput Sumraka nakon prvog dijela postepeno gube na kvaliteti svakim novim nastavkom.

‘Često se iznenadite kako je neki nastavak zanimljiv, unatoč tome što od njega niste bog zna što očekivali, i obrnuto’, rekao je filmski kritičar Polimac

“To je industrija zabave i tu ne treba postavljati prevelike kriterije”, napomenuo je Polimac.

Sequeli i prequeli nisu iznimka, pokazao je Marić. Sjetio se i Creeda kao prequela dostojnog Rockyja, Nemoguće misije koja konstantno ima nastavke bolje od originala te Cruelle koja je prošle godine brojne iznenadila. Neizostavan je i James Bond kao najduža franšiza u povijesti za koju mladi kritičar smatra da je toliko uspješna najprije zbog ikonskog lika.

“On je ultimativni heroj i sjajan špijun. Nastavci su uspješni i zbog prelijepe akcije, lokacija snimanja, ludih zlikovaca te naravno naslovnih pjesama”, objasnio je Marić.

Homer stvorio podlogu za sequele

Publika 21. stoljeća zasićena je repriziranjima istih priča iako ta praksa nije novina. Dapače, nastavci, prerade te prequeli i sequeli nisu prisutni samo u filmskoj industriji. Jedan od najstarijih primjera sequela iz književnosti je poznati ep o desetogodišnjem putovanju Ahilejeva najboljeg prijatelja i suborca. Osim što se na Ilijadu nadovezao sam Homer, to je učinio i Vergilije. Tako da, dok je Odisej lutao morem, Eneja je nakon Trojanskog rata krenuo u osnivanje Rima.

Režiranje kasnije sinulih ideja također nije novost. Najpoznatiji primjer vjerojatno su Ratovi zvijezda. Franšiza je počela još 1977. godine, a nastavci “Star Wars: The Empire Strikes Back” i “Star Wars: Return of the Jedi” snimljeni 1980. i 1983. godine. Nakon njih uslijedila je trilogija prequela u kojima je objašnjeno kako je Anakin od Jedia u usponu postao najtamnija sila u svemiru.

Iz današnje perspektive se čini da priča o nastanku Darth Vadera ima više izgleda za uspjeh od sequela koje je od 2015. do 2019. godine snimao J. J. Abrams. No usprkos tomu, ne možemo poreći zavidne prizore svemira koje imaju zadnja tri nastavka te završnicu koja se, mišljenju nekih fanova, iskupila za mlake ranije dijelove trilogije.

Ova zvjezdana saga 2012. godine se pridružila Disneyjevom monopolu te ne ćudi što je osim trilogija, u njihovim rukama dobila i više ekranizacija. Osim animiranih uradaka, nastale su Priče iz Ratova zvijezda to jest samostojeći Rogue One te Solo kao prequel o protagonistu iz originalne Star Wars trilogije.

Sličan početak ima i “Kum” (The Godfather). Originalni film iz 1972. godine, koji među filmofilima ima status ikone, već dvije godine kasnije doživio je ekstenziju. Fabula bi bila potpuna i bez da je Al Pacino od Branda naslijedio mafijaški tron, a sequel je snimljen i 1990. godine. Dapače, olovka koja je napisala scenarij za treći dio nije realizirala prethodna dva. Umjesto Francisa Coppole, Kum 3. režirala je njegova kćer Sophia Coppola.

Podijeljene u uspjehu su i ekranizacije o Hanibalu Lecteru. Franšiza je postavila temelje kada je “Kad jaganjci utihnu” osvojio pet najprestižnijih nagrada Oscar. Film je dvije godine kasnije doživio jednako dobar, ali manje prepoznat nastavak “Hannibal” nakon kojih su snimani prequeli. Od njih “Crveni zmaj” najviše pada u zaborav, dok se “Hannibal: Početak” smatra kao dio trilogije koji govori o događajima koji su oblikovali serijskog ubojicu.