Zlatko Majsec i Marijan Knezović mladi su književnici, imaju neka iskustva s izdavačima u Hrvatskoj, ali im je potpuno nepoznato kako se može sudjelovati na sajmovima knjiga. Naime, Zlatko je autor je knjige "Frik iz kvarta" i napominje da je vrijednost Interlibera u tome da će privuči i one koji se baš ne druže s knjigom, dok Marijan svoje pjesme objavljuje na raznim portalima i želio bi sudjelovati na Interliberu, ali ne zna kako se prijaviti.
I dok se mladi autori bore s nakladničkim kućama i pokušavaju dospjeti na tržište, Interliber, čini se, mladim autorima ne može ponuditi ništa drugo osim savjetovanja i primjera iz prakse.
Izdavač ga nije prijavio
"Mladi mogu razgovarati s iskusnijim kolegama, to je najvažnije i to je konkurentska prednost sajma kao proizvoda. Dostupni su vam na jednom mjestu svi stručni ljudi, struka, znanost, praksa. Možete obići, pogledati, razgovarati, provjeriti, pitati i dobiti informacije iz prve ruke", ističe Dina Tomšić, voditeljica podružnice Zagrebački velesajam. Međutim, Marijan Knezović volio bi jednoga dana svoja djela izložiti na najpoznatijem sajmu knjiga u Zagrebu, Interliberu. Marijan ne vjeruje da postoji "diskriminacija" bilo koga u izdavaštvu, dok Zlatko Majsec priznaje da nema previše iskustva s Interliberom.
"Već godinama posjećujem Interliber i ne sjećam se niti jedne godine u kojoj nisam otkrio knjigu nekog mladog, fenomenalnog književnika ili književnice. Takvo što je i logično jer su i mladi iznimno zainteresirani za Interliber", tvrdi Marijan.
S obzirom na to da se radi na tome da postane festivalski prepoznat, o Interliberu i njegovu prepoznavanju mladih autora, te kvalitetnog sadržaja, Majsec ističe - problem s izdavačima.
‘Već godinama posjećujem Interliber i ne sjećam se niti jedne godine u kojoj nisam otkrio knjigu nekog mladog, fenomenalnog književnika ili književnice‘, tvrdi mladi književnik Marijan Knezović
"Moj najveći problem u ovom kontekstu je da me izdavač nije prijavio. Što se prednosti tiče čini mi se kao dobra prilika da dođu i ljudi koji inače možda nikad ne bi došli u kontakt s knjigom", pojašnjava Majsec.
Marijan ipak tvrdi da je "problem bilo kakvih manifestacija i događaja s previše ljudi i sadržaja taj što je kvalitetu teško prepoznati, što ne znači da ona tu ne postoji. Interliber nam u svom šarenilu ponekad može otežati da nađemo odgovarajuće sadržaje."
Prednost u popularnosti
Interliber je ove godine obilježio jubilarno 40. izdanje, a iako je okupio više od 300 izlagača, posjetilo ga je 130.000 posjetitelja i dalje je sadržajno nevidljiv za mlade pisce, neafirmirane umjetnike pisane riječi.
"Interliber bi, pojačavanjem programa, učinio književnike vidljivijima i bližima potencijalnim čitateljima. Možda do sada Interliber nije stavljao naglasak na takve stvari, no ova godina je kretanje u novom, festivalskom smjeru", pojašnjava Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara. Marijan stoga zaključuje da je najveća prednost Interlibera njegova prepoznatljivost i posjećenost.
"Pazite, Interliber nije samo sajam knjiga, to je događaj koji nas svake godine iznova podsjeća kako hrvatska javnost voli znati, čitati, izučavati. Podsjeća nas kako mladi i dalje kao integralni dio svog života vide knjigu, formu za koju se već desetljećima govori kako će izumrijeti. Iz te perspektive, najveća prednost Interlibera jest optimizam kojim zrači", završava.
