Foto: Pexels

Da bi opstale, knjižare su u ovoj koronakrizi morale puno toga prilagoditi. Prije svega, orijentirale su se na online prodaju što je bilo bitno u razdoblju kada su bile fizički zatvorene, ali i danas kada ljudi još uvijek pokušavaju izbjegavati ljudske kontakte.

Na njihovim stranicama stoje natpisi “Popust”, “2+1”, “Besplatna dostava” i “Knjige koje preporučamo ovaj mjesec”, sve da bi ljudima približili knjige i čitanje. Knjižare su kao i ostala poslovanja u Hrvatskoj pretrpjele snažan ekonomski i financijski udarac, tako da su morale prilagoditi svoje poslovanje uz što manji gubitak. Čini se da su se online kupnje povećale za razliku od prijašnjih razdoblja, ali sveukupna prodaja je ipak u padu.

Online kupovina

Jedan od razloga pada prodaje knjiga u knjižarama objašnjava Alis Marić, kreatorica stranice “Čitaj knjigu” na kojoj okuplja sve zaljubljenike u čitanje.

Foto: Alis Marić/Privatna arhiva

“Iako se sve prebacilo na online kupnju, ipak je odlazak u trgovine jedan ritual, neki događaj, srećeš druge ljude, imaš interakciju s prodavačima, razgledavaš proizvode, knjige možeš listati, čitati, vratiti. Toga sada nema, a mi smo ipak ljudi, mi volimo tu interakciju”, govori Marić. S druge strane, čini se da su se Hrvati malo više opustili u vezi kartičnog plaćanja putem Interneta.

“Hrvati su, po našem iskustvu, uvijek zazirali od kupovine kreditnim karticama i uglavnom su se odlučivali na kupovinu pouzećem. Kako sad svi žele izbjeći fizički kontakt, tako ne žele niti platiti dostavljaču koji im dođe na vrata. Sad imamo otprilike 75 posto ljudi koji kupuju karticama, a 25 posto ljudi koji plaćaju pouzećem, što je velika i pozitivna promjena”, opisuje Sanja Srdić Jungić, voditeljica marketinga u “Hoću knjigu”.

“Prisutan je pad prodaje knjiga u svim knjižarama jer ljudi u ovakvim situacijama, kada su zdravlje i život u pitanju ne razmišljaju o kupnji knjiga. Jest da su knjige s neke strane ipak i utjeha, mogu biti čak lijek i doprinose tome da se čovjek može opustiti, ali ljudi jednostavno u ovakvim trenucima ne kupuju kao inače”, zaključuje Alis Marić, koja je osjetila financijski gubitak.

S obzirom na to da se svi poslodavci od početka krize sad pokušavaju probiti na tržištu, čini se i da mnogi kupci od njih očekuju velike popuste i posebne ponude.

Foto: Pixabay

“Mnoge knjige stoje više od 100 kuna, a 20 posto popusta koje nude knjižare mi se čini nekako premalo u ovakvoj situaciji kad ljudi gube poslove i kad svi prije ipak trošimo na namirnice”, komentira Laura Štebih koja inače u prosjeku svaki mjesec kupi barem jednu knjigu.

Ipak postoje i oni koji smatraju da će im knjiga dobro doći u ovakvim trenucima.

“Inače kupujem knjige samo na Interliberu, ali s obzirom na to da sam sad u ovim okolnostima morala naručivati školski pribor i bojanke za svoju djecu, dodala sam i sebi dvije knjige u košaricu. Bile su na popustu”, govori Sandra Blagus.

Osim pada prodaje, knjižare gube novac i u drugim područjima. Knjižare moraju plaćati radnike koji su fizički radili u trgovinama, a sad nemaju tu mogućnost. Neke plaćaju najmove, neke ne, ovisi o dogovoru između knjižare i najmodavca. Knjižare moraju plaćati i nadolazeće isporuke knjiga izdavačima, ako nisu sami izdavači, te autorima. Mnogi financijski poticaji i natječaji trenutačno su u stagnaciji.

Može se zaključiti da kupci vjerojatno neće biti jedini spas izdavačkim kućama i knjižarama, tako da se neki nadaju i pomoći iz državnog proračuna.

“Ako ćemo povući nekakvu paralelu s krizom 2016./2017., kada je propao knjižarski lanac APM-a, izdavači su se tada izvukli i to dosta zahvaljujući državi koja ih je financijski spasila. Ako će to opet biti tako, ako će Ministarstvo kulture uložiti opet svoje financije, mislim da bi se dosta izdavača, a samim time i knjižara moglo izvući. Samo što vjerujem da će se i poslovni modeli morati dosta mijenjati i da će izdavači morati prilagoditi svoje poslovanje”, predviđa Srdić Jungić.

Novi poslovni modeli

Iako mnoge knjižare provode odlične kampanje koje su nastale kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom, čini se da se na kraju sve svodi na novac i način na koji će knjižare nastaviti svoje poslovanje u budućnosti.

U želji da potaknu ljude na čitanje, a samim time i na kupnju knjige, nakladnici i knjižare su pojačale oglašavanje na društvenim mrežama, prilagodile su promoviranje naslova koji odgovaraju trenutnoj situaciji, a kampanje poput “Zarazite se čitanjem” (Znanje) i “Knjigom protiv korone” (Hoću knjigu) nude mnogobrojne akcije. Na poseban način je obilježen i svjetski dan knjige 23. travnja, koji se inače fizički obilježava kao manifestacija Noći knjige, a sada je bio organiziran kao online događanje. U povodu Noći knjige, neke su knjižare organizirale dodatne popuste.

Foto: Sanja Srdić Jungić/privatna arhiva

Unatoč tome, Sanja Srdić Jungić predviđa novi model poslovanja knjižara koji se već odavno trebao uvesti. Navodi Srbiju kao primjer dobrog poslovnog modela za rad nakladnika i knjižara, gdje je prosječna cijena knjige 40 ili 50 kuna, dok je u Hrvatskoj između 100 i 119 kuna.

“U dobrim smo odnosima s izdavačkom kućom Laguna i oni kažu da nikad na tržište ne plasiraju knjigu pod punom cijenom, nego čim ju izdaju, oni odmah daju 10 do 20 posto popusta. Mislim da je to jedan od načina kojem će se izdavači morati prilagoditi – spuštanjem cijena da bi knjige postale pristupačnije, a onda će se sukladno tome možda i povećati naklade i možda će više ljudi čitati. U svakom slučaju, čeka nas jako puno promjena i promišljanja i novih načina kako da se knjiga približi ljudima. Mislim da dosadašnji način i dosadašnje promocije knjiga jednostavno neće biti dosta, nego ćemo se trebati svi skupa prilagoditi i modernizirati”, pojašnjava.

Popuštanje mjera koje je već započelo omogućilo je knjižarama da se fizički otvore. Sad je samo pitanje vremena hoće li to poboljšati njihovo poslovanje i hoće li privući više kupaca ili će se ipak morati uvesti promjena poslovnog modela.