Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

“Oprostite, a mi se znamo pa mogli bi malo popričati”, rekao je jedan od najutjecajnijih hrvatskih književnika zlatokosoj djevojci na Zrinjevcu, a ostalo je, kako se kaže, povijest. Miroslav Krleža preminuo je na današnji dan prije točno 40 godina, ali njegovi su utisci u životima Zagrepčana i Hrvata vidljivi i dalje.

Osim što je bio izuzetan autor, bio je i važna ličnost u kulturnom i političkom životu Zagreba, a uza sve to bio je i, vjerovali ili ne, veliki romantičar. Najveća mu je podrška bila je supruga Bela s kojom je bio u braku gotovo 62 godine. Njihova je ljubavna priča dostojna filmskog platna, a ponajbolje od svega je što je istinita pa svaki ljubitelj dobre romantične priče može prošetati putevima Bele i Krleže i osjetiti se kao dio potencijalno najljepše hrvatske ljubavne priče.

Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

Tko se zaputi njihovim stopama po zagrebačkim ulicama, svoj put najbolje da započne na adresi Đorđićeva 16 gdje su Bela i Krleža živjeli nakon tajnog vjenčanja. Ta je adresa prva i najvažnija adresa u životu ovog para. Riječ je o mjestu na kojem su se Bela i Miroslav po prvi put susreli i koja je kasnije postala njihova svojevrsna šifra, tajni kod.

Budući da Belini roditelji vezu s Krležom nisu odobravali jer se pisanje romana nije smatralo pravim poslom, oni su se pri dopisivanju potpisivali sa svojim adresama da njezini roditelji ne bi znali od koga pisma dolaze. Tako je Krleža rado u potpis stavljao “Gj. 16”.

Kad su tek ušli u brak jedno vrijeme niti jedno niti drugo nisu imali nikakvih financijskih sredstava, nisu bili samostalni niti neovisni o roditeljima. Stoga je svatko išao kod svojih roditelja jesti, a živjeli su u podstanarskoj sobi kod glumice Milice Mihičić koja je Beli davala satove glume.

Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

Ali to ih nije obeshrabrivalo niti umanjilo ljubav jednog prema drugom. Bela je bila Krležina pokretačka snaga i njegova inspiracija, istaknula je Vesna Vukelić Horvatić, autorica izložbe “U životu i smrti  – crtice iz zajedničkog života Bele i Miroslava Krleže” koja je ovog ljeta osvajala posjetitelje Muzeja grada Zagreba.

Taj famozni “Gj. 16” obilježio je njihova pisma i život, no nije jedina adresa koja se veže uz Krleže. Sljedeća stanica također se nalazi u samom centru Zagreba, tek nešto više od kilometra udaljena od Đorđićeve. Da bi došli do Kukovićeve 28 uputite se preko Zrinjevca prema Hebrangovoj ulici jer upravo ona danas stoji na mjestu nekadašnje Kukovićeve.

Tamo je Krleža napisao neka od svojih najpoznatijih djela kao što je ciklus drama o obitelji Glembaj, a Bela odglumila neke od svojih najznačajnijih uloga u Hrvatskom narodnom kazalištu. Do sljedeće stanice, često zvane Vile Gvozd, treba proći starim strogim centrom, od Gundulićeve, preko Ilice, pa se popeti na Tuškanac i onda pronaći adresu Gvozd 23 gdje se danas nalazi Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleža.

Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

Ovo je nedvojbeno najpoznatija adresa koju vežemo uz Krleže je, a Vila na Gvozdu je ujedno i njihov posljednji dom. Ova je kuća označila je uspon bračnog para Krleža u kulturnom i političkom životu, a mnogi su istaknuti ljudi 1950-ih godina posjećivali Krleže u njihovoj Vili Rein, pa tako i Josip Broz Tito s kojim su često ljetovali na Brijunima.

Ipak, “Gj 16” nikada nije izašao iz srca Krleža. Kako su Bela i Miroslav čitav život razmjenjivali pisma, tradicija nije stala niti dok je Bela ležala u bolnici. Kako se Krleža u dubokoj starosti nije mogao lako kretati pa tako niti posjetiti svoju suprugu u bolnici, pa čak niti na sahranu, glavna su im veza bila pisma. Beli je pisma njezinog muža u bolnici čitao njihov dugogodišnji vozač, a na njezin posljednji ispraćaj Krleža je poslao vijenac njoj najdražih žutih ruža s potpisom “Posljednji pozdrav iz Gj. 16 – Tvoj M.K”.