Egzistencija mnogih nezavisnih umjetnika ovisi o prodanim ulaznicama (Foto: Pixabay)

Iako nije jedini sektor kojeg je koronavirus bacio na koljena, kulturna scena, posebice nezavisna, s teškim se posljedicama suočava već sada, dok grane poput ekonomije i gospodarstva najteže udarce tek trebaju primiti. Dok dobar dio građana koji ne prate kulturu smatra da su kulturnjaci, pogotovo nezavisni, samo ‘sisavci’ državnog proračuna, istina je upravo suprotno.

“Nezavisni kulturni sektor je onaj dio kulture koji privređuje. Iz budžeta za kulturu nezavisni kulturni sektor dobiva samo dva posto novca, a stvara nevjerojatnih 50 posto programa, koji pak stvara novu vrijednost. Na jednu dobivenu kunu iz proračuna, nezavisni kulturni sektor stvara do deset i više novih kuna, zapošljava ljude i samo poreza i prireza uplati u proračun pet i više puta nego što dobije subvencija”, objašnjavao je proteklih mjesec dana poduzetničku realnost nezavisne kulture u medijima Marko Torjanac, glumac, zastupnik u Skupštini Grada Zagreba te novi predsjednik ‘revitaliziranog’ Ogranka samostalnih umjetnika Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

To je statistika koja bi posramila i brojne poduzetnike drugih grana i niša pa je logično da nezavisni kulturnjaci od države i Grada traže iste uvjete koji su ponuđeni i poduzetnicima da prebrode krizu.

Umjetnike ne treba dijeliti

Zbog mjera opreza uslijed pandemije koronavirusa, kulturnim radnicima, čiji sektor ovisi o masovnim okupljanjima ljudi, onemogućen je rad, pojašnjava za Global Buga Marija Šimić, umjetnička voditeljica kazališta Mala Scena, ističući da većina kulturnih radnika nezavisne scene nije na plaćama i nemaju nikakvu sigurnost primanja u mjesecima koji dolaze.

Samostalni umjetnici većinom su, izravno ili neizravno, ovisni o javnim nastupima kojih sad nema i pitanje je kada će ih opet biti

“Mi nećemo, kao ekonomija, osjećati posljedice naknadno, nego smo ih osjetili odmah isti dan. Krenula su otkazivanja predstava, već sljedeći dan nismo mogli imati predstave koje su bile dogovorene”, ističe Šimić koja se, kao i većina nezavisnih kulturnih radnika, nalazi u poziciji da mora dokazivati da njeno kazalište radi, pridonosi društvu i puni proračun, kako bi ostvarili uvjete za eventualno ostvarenje pomoći Ministarstva kulture.

Ministarstvo je, naime, raspisalo natječaj za pomoć kulturnjacima, ali ih ne obuhvaća sve, te postavlja kriterije koji su za kulturnjake diskutabilni, a jedan od kriterija je i traženje potvrde o otkazanim predstavama.

Buga Marija Šimić s kolegom Ivanom Colarićem (Foto: GORAN STANZL/PIXSELL)

“Morate imati dokaz o padu prometa, što je nama svake godine em drukčije, em nam primanja variraju, em neka kazališta rade mjesec na mjesec pa ne možete uopće znati koliko bi predstava uopće imali da se ovo nije dogodilo”, žali se Šimić i objašnjava kako funkcioniraju planiranja rada u kazalištima.

“Vi možete imati dogovor za predstavu, ali nemate ugovor za svaku izvedbu i kako ćete vi dokazati da je to bilo u planu? Znači, sve to mora biti po potvrdama, potvrda od ovog, potvrda od onog”, kaže Šimić. Upravo taj veliki broj samostalnih umjetnika koji ne može dokumentirano dokazati gubitke, Hrvoje Kovačević, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika, smatra jednim od najvećih problema u mjerama Ministarstva kulture donesenim 1. travnja. No tu su i brojni umjetnici koji nemaju formalni status nezavisnih umjetnika, a itekako rade i žive od kulture.

“Trenutno je najveće pitanje što je s kolegama koji nisu članovi nekih udruženja, koji su prekarni radnici, koji su honorarci, bez kojih nezavisna scena nikako ne može opstati. Pravljenje razlike između kulturnjaka potpuno je nepotrebno”, kaže Nina Horvat, ravnateljica umjetničke organizacije Teatar Tirena.

Nina Horvat (Foto: Privatna arhiva)

Samostalni umjetnici većinom su, izravno ili neizravno, ovisni o javnim nastupima kojih sad nema i pitanje je kada će ih opet biti.

“Oni preživljavaju od honorara, banke im ne odobravaju kredite i rijetki imaju ušteđevine, tako da je u novonastalim prilikama pomoć nužna”, navodi Kovačević, predsjednik HZSU-a.

Ne vidi se tržišna vrijednost kulture

Ministarstvo kulture na svojim je stranicama 1. travnja objavilo da samostalni umjetnici mogu dobiti potporu čiji iznos ovisi o zaradi samostalnog umjetnika u prošloj godini, što je po mišljenju Kovačevića pogrešno jer “samostalni umjetnici u ovim kriznim vremenima trebaju biti jedinstveni i solidarni”. Nezanemariv je problem, napominje Kovačević, što se zahtjev mogao predati samo putem sustava e-građani, a veliki broj samostalnih umjetnika ne koristi taj sustav, niti ga sad može početi koristiti zbog mjera izolacije.

Buga Marija Šimić smatra da se na državnoj razini ne vidi tržišna važnost kulturnog sektora. To sa sobom vuče manjak strukture, registra, kriterija i uopće organizacije

Sredinom ožujka u Banskim dvorima održana je 214. sjednica Vlade na kojoj je donesen Prijedlog mjera za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije koronavirusa. Mjera ima ukupno 63, a glavni cilj im je očuvanje radnih mjesta i isplate plaća.

Problem je, smatra Buga Marija Šimić, što se na državnoj razini ne vidi tržišna važnost kulturnog sektora. To sa sobom vuče, smatra, manjak strukture, registra, kriterija i uopće organizacije unutar samog kulturnog sektora.

“Cijelo vrijeme se govori o očuvanju radnih mjesta, u to spada i kulturni sektor. Naši poslovi su isto radna mjesta, to je ono što je najbitnije za napomenuti”, ukazuje Šimić na važnost kulturnjaka koje se u društvu često ne percipira kao sektor koji privređuje.

“Uvijek kada treba predstavljati zemlju na bilo kakvom događanju, dovodimo umjetnike. Otvaranje Olimpijskih igara – umjetnici, otvaranje predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske Unije – umjetnici. Uvijek smo tu i ne mislim da se nama Hrvatska ne ponosi, ali mislim da nas se ne smatra osobama koje zarađuju i koje novčano pridonose državi”, komentira Šimić.

Prema posljednjim informacijama kojima Global raspolaže, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ponudila je dodatnu pomoć Ministarstva u sklopu inicijativa i programa za očavanje radnih mjesta u kulturnom sektoru, a otvorila je i vrata za dodatan dijalog o mjerama koje predlažu sami nezavisni kulturnjaci. S druge strane, za razliku od ministrice kulture, zagrebačka pročelnica za kulturu Milana Vuković Runjić cijelo ovo vrijeme otkako je počela kriza umjetnicima nije ponudila ikakvu konkretniju pomoć.

Predstava nema do jeseni?

Paradoksalno je da je upravo nezavisna scena ona koja trenutno proizvodi najviše online sadržaja, u najvećim tegobama, iznosi Nina Horvat, podsjećajući da dobar dio nezavisne scene ovisi o donacijama grada i države koje su uglavnom nedostatne za produkciju programa.

Grad Zagreb za sada je isplatio sredstva koja je dugovao iz 2019. godine, napominje Horvat. Naime, dio sredstava nije bio isplaćen tako da je mjera pomoći kulturi, koju je do sada Grad Zagreb poduzeo, to da je s gotovo tri mjeseca zakašnjenja isplatio svoje dugove.

Nina Horvat objašnjava i da sredstva koja su kulturnjacima na temelju javnog natječaja namijenjena za 2020. godinu nisu tu za operativne stvari, poput isplate honorara za već napravljene projekte, već je to planski novac za projekte koji se tek trebaju odraditi.

Valja pak napomenuti da je u Zagrebu upravo na snagu stupila mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna za 2020. što dovodi u pitanje hoće li uopće i kada će biti isplaćena sredstva dodijeljena za ovu godinu.

“Nezavisnoj sceni ta su sredstva u većini slučajeva zaista nedostatna. Nisu ni približno dovoljna za produkciju cjelokupnog projekta. Tako da Grad za sad nije ponudio nikakva konkretna rješenja, a kamoli pomoć”, zaključuje Horvat.

“Čak i ako pandemija prođe prije ljeta, ekonomska situacija u zemlji je takva da će kultura naprosto do daljnjega ljudima biti luksuz. Tako da će, po meni, kazališna sezona krenuti od rujna”, prognozira Horvat. Nešto je optimističnija Šimić koja je uvjerena da ljudi jedna čekaju da, čim opasnost prođe, pohrle u kazališta.

‘Upravo su umjetnici oni koji za nas stvaraju knjige koje u karanteni čitamo, glazbu koju slušamo i televizijske, filmske i internetske sadržaje koje gledamo’, kaže Marin Bukvić, glumac i dramski pedagog

“Ako i pogledate sve predstave online, svi znamo da to nije ni približno onom iskustvu uživo. Zajedničkom, kolektivnom iskustvu. Što će ovo duže trajati, to će svi više žudjeti”, kaže Šimić, zadovoljna komentarima koje Mala Scena dobiva na svoje online aktivnosti s kojima je počela još prije pojave mjera zaštite, a čiji su primjer slijedili i ostali.

“Mislim da ljudi sve više shvaćaju koliko je kultura integralni dio svačijeg života i koliko kulturnjaci pridonose svakodnevnom životu”, kaže mlada glumica i operna pjevačica kojoj je Mala Scena obiteljski posao.

Bitka za preživljavanje

“Mi umjetnici nismo neki tamo nebitni, niti neki koji samo troše novce iz proračuna, a ništa ne pridonose, dapače. Tako da se nadam da će se to očitovati i u novčanoj pomoći svim kulturnjacima, svima koji rade u kulturnom sektoru, s obzirom da drugačije ne znam kako ćemo preživjeti”, kaže Šimić, a slično mišljenje dijeli i Marin Bukvić, glumac i dramski pedagog.

Marin Bukvić (Foto: Privatna arhiva)

“Nažalost, nezavisna scena i bez ove krize vodi teške bitke kako bi preživjela. Važno je razumjeti da je ona dragocjeni dio kulture o kojem je potrebno više brinuti”, kaže Bukvić. Ističe kako su upravo umjetnici oni koji za nas stvaraju knjige koje u karanteni čitamo, glazbu koju slušamo i televizijske, filmske i internetske sadržaje koje gledamo.

“Kao i svi ljudi, umjetnici zaslužuju dostojanstven život koji će im omogućiti da nam i dalje donose radost i obogaćuju život svojim kreacijama i umjetnošću”, smatra Bukvić koji je kao glumac ove sezone suočen s nebrojeno otkazanih predstava, gostovanja i premijera.

Unatoč svemu lošem što je pogodilo kulturnu scenu, posebice nezavisnu, Buga Marija Šimić smatra da moramo ponekad zaboraviti na ono što se događa oko nas i potražiti ispušni ventil koji nam pruža umjetnost.

“Ono što sad imamo je vrijeme. Mislim da ništa nije gotovo, nije da kriza završava danas i mislim da ima vremena da se izborimo za svoje mjesto”, optimistična je Šimić.