Foto: IGOR SOBAN/PIXSELL

Oteli ste medije, novinarstvo ne damo! – tako je glasio naziv prosvjeda kojim su novinari iskazali nezadovoljstvo svojim položajem, a ponajviše ograničavanjem slobode govora. Hrvatsko novinarsko društvo uoči prosvjeda uputilo je Vladi osam zahtjeva protiv cenzure. Točno godinu dana nakon prosvjeda na malim se ekranima počela prikazivati treća sezona nagrađivane serije “Novine”. Riječ je o jednoj od najuspješnijih naših dramskih serija, a previranja u fiktivnoj redakciji podsjećaju na hrvatsku novinarsku stvarnost.

Problemi novinarstva

O iznimnom dosegu ove serije govori i to da je do sada jedina rukotvorina hrvatske medijske produkcije koja je dospjela na najgledaniji svjetski streaming servis Netflix. Prva sezona počela se emitirati 2016. godine, a u njezinu su se fokusu našli novinari izmišljene redakcije lista Novine. Beskompromisno se progovara o političkim utjecajima u medijima, kako se s njima nose iskusni novinari, ali i oni koji su tek na početku svoje novinarske karijere te s kakvim se izazovima susreće unutarnja dinamika redakcije poremećena željama i upletanjima “stranih tijela”. Karlo Kučan i Martina Vidaić vjerni su pratitelji serije. Usto su i studenti na Fakultetu političkih znanosti gdje se obrazuju generacije budućih novinara i politologa.

“Smatram da su ‘Novine’ odlična serija i da se zanimljivo prikazuje odnos između politike i novinarstva”, objašnjava Karlo te dodaje kako je novinarstvo više naglašeno u prvoj sezoni, dok je druga sezona rezervirana za političke procese. Osvrnuli su se i na probleme o kojima progovara serija.

‘Smatram da su ‘Novine’ odlična serija i da se zanimljivo prikazuje odnos između politike i novinarstva’, objašnjava Karlo

“Mislim da je obuhvatila i dobro prikazala neke od važnih problema u novinarstvu, kao što je gubitak neovisnosti novina”, smatra Martina. Karlo je istaknuo način na koji je prikazan odnos različitih pristupa u novinarstvu, posebice onaj između tiska i internetskih portala, a komentira i lošu reputaciju novinara, kako u stvarnom društvu, tako i u seriji.

“Opće je mišljenje da svatko može biti novinar. Serija je pokazala da je ta profesija danas izgubila na vrijednosti zbog onih koji je ne poštuju i koji je olako shvaćaju”, kaže Karlo, a način portretiranja novinara nije se svidio niti Martini.

“Prikazuje ih se kao alkoholičare i ovisnike s nesređenim privatnim životima koje vode strasti i hirovi, što nikako ne pridonosi boljoj slici novinara u društvu”, ističe Martina. Ipak, smatra kako je dobro prikazana težina posla, stres koji s njime dolazi i društvena odgovornost novinara.

‘Opće je mišljenje da svatko može biti novinar. Serija je pokazala da je ta profesija danas izgubila na vrijednosti zbog onih koji je ne poštuju i koji je olako shvaćaju’, kaže Karlo

Na lošu reputaciju novinara u seriji nadovezala sa i Blanka Uzelac, urednica i novinarka u HRT centru Rijeka. Uzelac smatra da novinarstvo kakvo je prikazano u seriji danas postoji u tragovima.

“Mislim da portretirani likovi novinara više odgovaraju prošlom stoljeću. Istraživačko novinarstvo danas je na koljenima, s obzirom na to da si niti jedna redakcija to ne može ili ne želi priuštiti”, objašnjava Uzelac i dodaje da su uredništva i vlasnici ubili svaku volju novinara za radom pa se danas njihova profesija svodi na zapisničare i držače mikrofona. Slično misli i Boris Beck, sveučilišni profesor, publicist i književnik.

Obveze važne kao i prava

“Gledatelji serije mogli bi steći predodžbu da je novinarska profesija puna jurnjave, tučnjave i prijetnji oružjem, dok je u stvarnosti riječ o često suhoparnom kopanju po podatcima, frustrirajućem nazivanju ljudi i pokušajima da se od mrvica informacija složi suvisla priča”, tvrdi Beck.

‘Novinari u stvarnom životu susreću se s raznim oblicima cenzure, a to onda rezultira čestim tužbama protiv njih’, objašnjava Martina

Martina objašnjava poveznicu između stvarnih zahtjeva novinara protiv cenzure iz ožujka prošle godine te oblika cenzure koji su prikazani u seriji.

“Sa svakom promjenom vlasnika novinari Novina bili su primorani pisati u njihovu korist. Novinari u stvarnom životu susreću se s raznim oblicima cenzure, a to onda rezultira čestim tužbama protiv njih”, objašnjava Martina i dodaje da takvi slučajevi često rezultiraju javnim isprikama novinara ili povlačenjem članaka.

O zahtjevima HND-a mladi novinari i politolozi također imaju svoje mišljenje.

“Smatram da su zahtjevi legitimni, ali da se prevelik naglasak stavlja na prava, a ne na obveze koje su jednako važne, ako ne i važnije. Baš zato što postoje novinari koji ne poštuju svoje obveze, opada povjerenje u tu profesiju”, napominje Karlo.

Osam zahtjeva HND-a protiv cenzure

1. Prekinite zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare
2. Zakonom zaštitite novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izvrgnuti
3. Osigurajte depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije
4. Razriješite vodstvo javne radiotelevizije i hitno izmijenite Zakon o HRT-u
5. Osigurajte provedbu Zakona o medijima i provedbu Statuta medija
6. Onemogućite lokalnim šerifima uzurpaciju medija
7. Pronađite i procesuirajte nasilnike i napadače na novinare
8. Uvedite javne potpore za kvalitetno novinarstvo