Meštrovićev Atelijer otvorio je svoja vrata 14. prosinca nakon dugotrajne obnove zbog potresa. Prostor u kojem je smješten bio je Meštrovićev obiteljski dom i atelijer. Nalazi se na Gornjem gradu u Mletačkoj ulici 8, a do kraja prosinca posjetiteljima nudi besplatan ulaz.
Tko stoji iza projekta?
Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, Sandra Grčić Budimir, dok postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, a arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek te Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.
"Obnovljeni muzej i novi stalni postav kojim našeg naslovnika Ivana Meštrovića iznova aktualiziramo s velikim poštovanjem prema njegovoj osobi, ostavštini i svemu čime nas je zadužio svojim djelom i darovnicom", rekla je Grčić Budimir, prenosi HRT.
Vujanović je rekla kako im je bila namjera da taj prostor zadrži svoju energiju doma i atelijera, kao i autentičnost te da se stvara sinergija između ambijenta i djela jer je i jedno i drugo stvorio sam Meštrović.
Na ulazu u svaku prostoriju Vujanović je, u suradnji s Matom Marićem, napisala tekstove koji govore o temi pojedine prostorije. Tekstovi su domišljati, poučni te potiču na razmišljanje.
"Nismo unijeli puno faktografije u tekstove. Više smo se fokusirali na određeni osjećaj ili događaj koji stoji u pozadini tog djela. Nešto što je Meštrović doživio", rekla je Vujanović, prenosi Novi list.
Jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara
Ivan Meštrović hrvatski je slavni kipar i arhitekt koji je stvarao u 20. stoljeću. Nakon godinu dana školovanja u klesarskoj radionici Pavla Bilinića u Splitu, odlazi u Beč studirati kiparstvo i arhitekturu.
Putujući Europom, upoznao se s Augusteom Rodinom i formirao se pod utjecajem secesije. Jedno od svojih najpoznatijih djela, "Zdenac života", oblikovao je 1905. godine, a danas ga možemo vidjeti ispred Hrvatskog narodnog kazališta.
Meštrović je spajanjem simbola kršćanstva i istočnih religija stvarao novi jezik duhovnosti. Smatrao je da sva vjerovanja imaju zajednički izvor, a religioznim temama vraćao se u teškim vremenima.
Atelijer u duhu Meštrovićeve umjetnosti
Nakon Prvog svjetskog rata, 1920-ih dolazi u Zagreb te kupuje današnji prostor atelijera. Ondje je boravio sa suprugom Olgom i njihovo četvero djece.
Prostor je građen u duhu klasične i mediteranske arhitekture, s prostranim dvorištem i atelijerskim prostorima punim prirodnog svjetla. Podijeljen je u četiri cjeline: atrij, atelijer, vrt i kuća.
Vujanović govori kako atelijer upućuje na temu suradnje, rada i susreta s drugim umjetnicima. Stambeni dio prikazuje teme njegove biografije i obitelji. U vrtu je postavljena kamena klupica gdje bi posjetitelji mogli sjesti i odmoriti i upiti svoje okruženje u miru, prenosi Novi list.
Atrij je polunatkriven, oblikovan bračkim kamenom i toskanskim stupovima. Nekoć je Meštroviću služio kao galerija i osobni forum u kojem su navraćali kolekcionari i ljubitelji njegova rada. U njemu su izložene skulpture, među kojima je poznata skulptura "Žena u grču", prikaz ženskog akta u dinamičnom položaju.
Stambeni dio sačuvan je u izvornom obliku. Odlikuje slikovitim i bogatim unutarnjim uređenjem te drvenim stubištem i kasetiranim stropom. Moguće je vidjeti Meštrovićev namještaj kao što je blagovaonski stol izrađen prema njegovoj zamisli. Na reljefima naslonjača, prikazane su razne profesije poput slikara, filozofa i pisca koji sugeriraju renesansnu širinu Meštrovićevih interesa.
Prostor koji odlikuje umjetnošću, arhitekturom i publikom
Na zidu blagovaonice nalazi se reljef "Vječno raspeti" koji prikazuje Krista u naručju serafina s licem Bude i hinduističkim pokrivalom na glavi. Reljef je za vrijeme Meštrovićeva života stajao na istom mjestu i podsjećao ga na prolaznost života te pružao utjehu vječnosti.
Na katu je izložena galerija slavnih s bistama slavnih osoba koje su pozirale Meštroviću. Posebno je bio poznat tijekom Prvog svjetskog rata pa bi njegov rad bio znak prestiža. Među izloženima, nalaze se Kralj Faisal, Lady Cunard, Wickham Steed i drugi.
U jednoj od prostorija, izloženi su Meštrovićevi radovi iz studentskih dana u Beču. Neka djela poput "Plesačice", koja prikazuje suvremeni atički prikaz plesa, mogu se vidjeti samo u atelijeru.
Nekadašnji umjetnikov atelijer danas je suvremeni izložbeni prostor. U njemu je izložena posljednja skulptura koju je izradio u zagrebačkom atelijeru za vrijeme kućnog pritvora zbog ustaškog režima. "Majka i dijete" prikazuje majčinsku bliskost.
Povijest Hrvata
Dvorište je pretvoreno u kultivirani vrt u kojem je izložena skulptura "Povijest Hrvata". Smatra se jednim od najpoznatijih djela hrvatske umjetnosti, a Meštrović je za tu skulpturu iskoristio lice svoje majke.
Meštrović je u ovom atelijeru živio i radio do 1942. godine, kada je, pod pritiskom tadašnje političke situacije, napustio Zagreb i Jugoslaviju. Godine 1952. poklonio je Darovnicom hrvatskom narodu veliku količinu svojih djela, uključujući ovu zgradu, na temelju čega je posljedično osnovan muzej.
