Foto: Reggae.hr

Reggae.hr privremeno je bio ugašen. Krivac? Služba za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP). Razlog? HDS ZAMP uputio je zahtjev za dostavu ugovora kojim bi se Reggae.hr obvezao plaćati naknadu za korištenje embed linkova i 12 posto cjelokupnog prometa. Takvi nameti, za portal koji “živi” isključivo od volonterske promocije glazbenika, bili su prevelik zalogaj. Srodni glazbeni portali u gašenju stranice vidjeli su čavao u lijesu nezavisne glazbene scene koju, kako kažu, upravo ZAMP treba podupirati.

Neznanje o portalima

“U Hrvatskoj je malo glazbenih časopisa koji se bave nezavisnom scenom, ali je njihovo značenje veliko u plasiranju novih glazbenika kojima nije osiguran nikakav prostor u velikim medijima. Također se postavlja pitanje, ako ćemo morati plaćati naknadu hoće li taj novac biti isplaćen isključivo glazbenicima kojima se mi bavimo?”, zapitala se Ivana Tolić, glavna urednica portala Reggae.hr.

U svijetu digitalnih medija i dalje vlada siva zona, iako su EU-ovi zakoni jasni

“Jasno je da se autorska prava trebaju zaštititi, ali HDS ZAMP se očito nije snašao u svijetu novih medija i njihova neupućenost u aktivnosti glazbenih portala zapravo je zabrinjavajuća”, zaključuje Tolić.

Na stranicama ZAMP-a u međuvremenu se pojavilo objašnjenje situacije, a u pitanju je, tvrde, bio nesporazum. Zahtjev za sporni ugovor nije došao krajnjim korisnicima (portalu) nego hosting provideru koji je samoinicijativno ugasio Reggae.

Od ugovora – ipak ništa

Glavnu urednicu Tolić pozvali su na sastanak na kojem se nije tražilo potpisivanje ugovora. Uz to, sukladno presudi Europskog suda pravde, “embedanje”‘ ne podliježe naplati autorskog prava, za razliku od drugih vrsta korištenja glazbe koji je na Reggae.hr uočen u neznatnoj mjeri.

Ukratko, neće se ustrajati na potpisivanju ikakvih ugovora, ali važno je da mediji budu upućeni u uzburkane vode intelektualnog vlasništva. Također, iz ZAMP-a najavljuju kako će se razvojem tehnologije jednom stati na kraj i online piratstvu, plaćanjem paušala prema broju klikova i streamova,.

No od kakvog je zapravo značenja reguliranje autorskih prava u doba novih medija i kanala? Ustaljeno je mišljenje: ni od kakvog, osim ako niste “krupna riba”‘.

Sukladno presudi Europskog suda pravde, embedanje ne podliježe naplati autorskog prava

Većina autora koji tek počinju s radom zapravo i nisu upoznati sa svojim pravima. Kanal kojem se obraćaju i putem kojeg se promoviraju je YouTube, koji još nije posve reguliran ZAMP-om, ni bilo kojim drugim institucijama za zaštitu autorskih prava. Što god se podijeli na ovom videoservisu – javno je, a novac počinje “kapati” jedino ako povećate broj klikova na razinu u kojoj postajete zanimljivi oglašivačima.

‘Novac ide šundu’

O svemu smo razgovarali s “malim autorima”, članovima ZAMP-a koji iza sebe imaju godine iskustva. Oni, u pravilu, nisu imali većih “okršaja”’, osim kada je papirologija u pitanju, što je i ZAMP detektirao kao problem. Od autorskih prava, kažu nam, ne mogu živjeti, ali u maniri “hobija od kojeg imate koristi” lijepo je ponešto i zaraditi.

“Lijepo je kad kapne neka pinkica od puštanja, u prosjeku dobijem tisuću kuna na godinu”, govori nam Zlatko Majsec, frontmen velikogoričkog benda Mel Camino i član ZAMP-a već sedam godina.

“Kad ti na telki puste spot, onda je novac čisto OK, ali uglavnom nije riječ o novcu od kojeg bih mogao živjeti”, dodaje Zlatko i napominje kako je novac koji dobije na polugodišnjoj bazi doista proporcionalan broju puštanja autorskih djela koji ZAMP-ov sustav kontrole prikazuje.

“Živimo u copy/paste vremenu, u kojem većina glazbe zvuči slično nečemu drugome, pa je upitno koliko je to autorsko pravo uopće zasluženo na temelju originalnosti. A cijeli je sustav pomaknut i nema zapravo tu ni govora o nekoj velikoj umjetnosti, većina novca od ZAMP-a ionako pripadne glazbi koja je šund”, objasnio je Nikola Betica, polovica glazbenog dueta Lolacoaster.

“Osobno ne mogu živjeti od autorskih honorara, ali nije mi to ni cilj”, zaključuje Nikola.