FOTO: SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

Pod Mesničkom kulom brežuljak se pretvorio u ljudski mravinjak. Sivo predvečerje pokrilo svjetinu što je nagrnula na Zvjezdišću – tim riječima Marija Jurić Zagorka započinje treći nastavak svoje “Gričke vještice”, pod nazivom “Malleus maleficarum”. Upravo zahvaljujući njezinu romanu, ali i mnogim drugim legendama o vješticama, nastale su Gornjogradske coprnice, jedna od najzanimljivijih atrakcija u Zagrebu.

Mračne tajne Zagreba

“Žene koje se smatralo coprnicama uglavnom su bile žene nižeg staleža, udovice, a živjele su same, i to u prvoj kući do groblja ili pak prvoj kući do šume”, otkriva Martina Findrik, magistra povijesti i voditeljica Gornjogradskih coprnica od 2017. godine.

Svim tim ženama nešto je bilo zajedničko – bile su drukčije od drugih, odudarale su od društva, a vrlo su često, ni krive ni dužne, završile na lomači. Svake subote kad padne mrak, jedna od coprnica Zagrebom vodi posjetitelje i upoznaje ih s najmračnijim mjestima staroga Grada, mjestima za koja se vjeruje da su njima nekoć šetale prave coprnice.

FOTO: SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

Zagorkino Zvjezdišće, danas poznatije kao Tuškanac, mjesto je s kojeg kreće obilazak, a koje zbog svoje priče ledi krv u žilama. Na tom je mjestu na lomači spaljeno više od 300 žena za koje se vjerovalo da su vještice. Njih bi se, prema legendama, prije spaljivanja podvrgavalo različitim oblicima mučenja, pa često do samoga Zvjezdišća ne bi ni došle žive.

Do Zvjezdišća bi stigle Kapucinskim stubama, koje su proglašene ukletima jer su bile zadnje stube kojima bi vodili vještice na spaljivanje. Sve to, kao i brojne druge zanimljivosti o zagrebačkim coprnicama na obilasku ispričala nam je voditeljica Gornjogradskih coprnica.

Vračara, utvare i Marija Terezija

Grupu od oko petnaestak ljudi, nakon što odaberu svoj vještičji šešir, Martina vodi u magičnu šetnju Zagrebom, kako bi doznali što više o coprnicama. Tijekom šetnje duž Dubravkina puta najprije se zgodi susret s vračarom, Katom Cankovicom. Nakon toga penje se do zgrade Državnog arhiva, a putem susrećete i jednu od utvara. Ali priča ne staje ovdje.

Svake subote kada padne mrak, jedna od coprnica Zagrebom vodi posjetitelje i upoznaje ih s najmračnijim mjestima staroga Grada, mjestima za koja se vjeruje da su njima nekoć šetale prave coprnice

Martina nastavlja s pričom o Mariji Tereziji, jer su upravo zahvaljujući njoj zaustavljeni progoni vještica. Marija Terezija donijela je odluku da se svaka žena koja je optužena da je vještica mora poslati na carski sud u Beč, koji će odlučiti je li ta žena uistinu vještica. A budući da je to bio velik trošak, progoni vještica odjednom su prestali.

Za tu neobičnu turu zaslužne su Suzana Antonić i Manuela Tunjić, koje su, zahvaljujući iskustvu u sudjelovanju na brojnim interaktivnim radionicama, odlučile smisliti kreativan obilazak gradom koji uključuje interakciju sudionika.

FOTO: SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

“Odabrale su temu coprnice, kao jedan od poznatih simbola grada, koji u tom trenutku, kad je ideja nastala, nije bio prisutan u turističkoj ponudi grada”, govori Martina. Ideja da coprnice budu glavni likovi obilaska došla je spontano, a pokazala se dobrom odlukom jer ljudi o coprnicama uvijek vole slušati.

Put se nastavlja do Markova trga na kojem je nekoć bilo groblje. Martina stoga izgovara inkantaciju i priziva duha Marije Terezije Wintershoffen. Obilazak se privodi kraju kod Mesničke kule, gdje sve prisutne dočekuje proročica Sibila. U rukama drži krug s proročanstvima i zove da ga zavrtite kako bi vam poručila što vas čeka, ali i dala poneki savjet.

Magično iskustvo

Gornjogradske coprnice prvi su put Zagrebom prošetale ne tako davne 2013. godine, uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Muzeja grada Zagreba, a već dulje šeću samostalno, kaže Martina. Tim Gornjogradskih coprnica trenutačno ima čak osam članica, a čine ga ambiciozne povjesničarke, amaterske glumice i turističke vodičkinje.

U ovih nekoliko godina njihova postojanja, izvedbe Gornjogradskih coprnica posjetilo je nekoliko tisuća posjetitelja, uglavnom Hrvata

Jedno im je zajedničko, kaže Martina, želja da svi dožive jedno čarobno iskustvo koje nudi ovaj obilazak. Izvedba Gornjogradskih coprnica temelji se na tehnici pripovijedanja i konceptu oživljavanja povijesti.

“Element oživljavanja povijesti omogućuje stvaranje interakcije između posjetitelja i likova u priči te su oni od početka do kraja u obostranoj komunikaciji i gosti nisu samo puki recipijenti informacija nego i sami sudjeluju u izvedbi”, kaže Martina.

FOTO: SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL

Priča na kojoj se temelji njihova izvedba nastala je iz različitih izvora, zahvaljujući dugogodišnjem radu i istraživanju problematike progona vještica.

“U timu su dvije povjesničarke koje su obje diplomirale na temi vještica, a materijal za priče nastao je iz konkretnih povijesnih izvora, te njihove interpretacije na temelju brojne prethodne pročitane hrvatske i strane literature o progonima vještica i položaju žena”, navodi Martina. U ovih nekoliko godina njihova postojanja, izvedbe Gornjogradskih coprnica posjetilo je nekoliko tisuća posjetitelja, uglavnom Hrvata.

“Lokacije koje se obilaze konkretno su ili simbolički vezane uz priču o vješticama”, pojašnjava. Da bi cijeloj priči dodale posebnu čar, u priču su odlučile uključiti i igrane scene, poput scene s vračarom, proročicom i duhom. Upravo te igrane scene omogućile su im da znatiželjnim posjetiteljima prenesu više informacija nego što bi to mogle napraviti riječima.