StoryEditor

INSTAGRAM OGLASI ‘Cjelokupna ideologija marketinga zasniva se na psihologiji‘

Važna je medijska pismenost
Autor:
Global.
08/02/2021 u 22:59 h
Instagram je postao idealizirani prikaz savršenih života ljudi sa savršenim tijelima i oglasna ploča sa savjetima kako to postići. Promocija proizvoda i usluga na društvenim mrežama zadnjih nekoliko godina postala je uobičajena djelatnost. Gledajući oglase kod nekih osoba stvaraju se kompleksi koji imaju loš utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje. Često dolazi do razvitka poremećaja u prehrani i bolesti poput bulimije i anoreksije.

Oglasi vrište s meme stranica

Mladi su ciljana publika oglasa koji promoviraju dijete ili proizvode kojima se postiže željeni fizički izgled. Oglasi uglavnom prikazuju žene u donjem rublju, a nerijetko se prikazuju fotografije prije i poslije pri skidanju kilograma, nakon korištenja određenog proizvoda. Fotografije ne daju realan prikaz čovjekova tijela i djeluju izobličeno. "Oni ne reklamiraju zdravi način života niti fitness, nego gotovo nedostižne proporcije što manjeg struka, a što veće stražnjice", smatra Lana Hubak Berc, studentica prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu koja svaki dan nekoliko sati provede na Instagramu. Lana ističe da najviše vremena provodi na dijelu "Pretraživanje", gdje se pojavljuju popularni memeovi, a uz njih pronalazi i oglase. Vrlo često se određeni proizvođači oglašavaju putem meme stranica tako da stranice u objavu stave dvije fotografije - prva bude meme, a druga oglas. Instagram algoritmi tako pamte ono što smo lajkali, u ovom slučaju skriven oglas, pa ubuduće izbacuju više sličnih sadržaja. Također, Lana je uvjerena da je većini tinejdžera, a posebno djevojkama fizički izgled slaba točka jer su društvene mreže prepune savršenih fotografija influencerica, glumica i pjevačica koje ih na dnevnoj bazi objavljuju, što djevojkama stvara komplekse.
instagram bi trebao služiti za zabavu, a ne kao oglasna ploča, smatra studentica lana
"Osobe s niskim samopouzdanjem i lošom slikom o sebi mogu dodatno produbiti svoje poteškoće ako se uspoređuju s idealiziranim prikazima savršenih života ljudi sa savršenim tijelima", upozorava psihoterapeutkinja i sociologinja Jelena Balabanić Mavrović. Instagram bi trebao biti mjesto dijeljenja lijepih životnih trenutaka u svrhu čuvanja uspomena i mjesto zabave, a ne središte za oglase koji nameću idealan tjelesni izgled, dodaje studentica. "Zanimljivo je da se oglasi većinom nalaze uz nekakve smiješne videe koje obično gledam u svrhu opuštanja. Ne volim da me se i tad napada propagiranjem izgleda savršenog tijela", napominje Lana.

Tko od toga ima koristi?

Stručnjakinja za marketing Matea Bašić objašnjava da profili poput meme stranica imaju dovoljno pratitelja i da je tako vrlo jednostavno doći do kupaca, odnosno publike te se zato upravo tamo nalaze oglasi. Naime, pružatelji usluga adminima stranica i influencerima plaćaju promociju na profilu. Cijena promocije ovisi o broju pratitelja.

Korisnici moraju zauzeti kritički stav i razmisliti kome i na koji način ti oglasi šalju svoju medijsku poruku, ističe sociologinja i psihoterapeutkinja Balaban Mavrović

"Cjelokupna ideologija marketinga zasniva se na psihologiji i na tome da gledatelj pregledom reklame poželi imati taj predmet jer će mu ili pomoći da izgleda ili da se osjeća bolje ili da ima osjećaj pripadnosti ako koristi taj određeni proizvod", zaključuje. Balabanić Mavrović stoga napominje važnost medijske pismenosti. Korisnici moraju zauzeti kritički stav i razmisliti kome i na koji način ti oglasi šalju svoju medijsku poruku. Oni na koje ovakvi oglasi utječu da se osjećaju loše moraju se zapitati tko ima koristi od toga da se osjećaju nedovoljno lijepo, poželjno i zdravo, ističe psihoterapeutkinja i sociologinja. "Ako pasivno primamo medijske poruke izlažemo se nizu manipulacija i lažnih obećanja. Razmislimo o našim potrebama koje se nalaze ‘ispod‘ želje za idealnim izgledom i ispravnom prehranom i pokušajmo na njih odgovoriti na zdrav i uravnotežen način", zaključuje Balaban Mavrović.

Ispod površine

Oni koji ne odgovaraju današnjim standardima ljepote znaju biti posramljeni u društvu i gube samopouzdanje. Osim gubitka samopouzdanja i sličnih emocionalnih posljedica, postoji još jedan problem. Psihoterapeutkinja i sociologinja Jelena Balabanić Mavrović ističe da postoji lažni mit koji navodi mlade da će njihov život postati bolji i ljepši ako postignu težinu i oblik tijela koji odgovaraju standardima ljepote, a to je praćenje drastičnih dijeta koje mogu biti prvi korak prema poremećaju hranjenja. Balabanić Mavrović napominje da drastične dijete povećavaju rizik od prejedanja, a nakon toga slijedi nova drastična dijeta koja je često praćena opsesivnim vježbanjem.

18. travanj 2024 22:40