Neodgovorno bačen sanitarni otpad, osim što je prijetnja brojnim biljnim i životinjskim vrstama, opasnost je i za ljudsko zdravlje. Zaštitne rukavice proizvode se od lateksa kojemu razdoblje biorazgradnje može trajati između četiri mjeseca i četiri godine. Maske za lice izrađuju se od više vrsta plastičnih vlakana kojima je potrebno i do nekoliko desetljeća da se razgrade, a i nakon toga su prisutni u vodi i tlu.
Ana-Marija Mileusnić iz udruge Zelena akcija upozorava na opasnost zaraze kod osoba nižeg socioekonomskog statusa, koje svakodnevno obilaze kontejnere u potrazi za hranom i potrepštinama, a ne posjeduju potrebnu zaštitnu opremu.
"Nakon korištenja rukavica i maski, najbolje ih je razrezati na manje dijelove kako ih netko drugi slučajno ne bi ponovno koristio itako se zarazio. Budući da u Hrvatskoj ne postoji bolji sustav, sustav prilagođen zbrinjavanju i ponovnoj upotrebi maski i rukavica, one se bacaju u miješani komunalni otpad te najčešće završavaju na odlagalištima otpada. Oboljele ili osobe u samoizolaciji bi zaraženi otpad trebale odvojiti u vrećicu i nakon 72 sata je koristeći rukavice, odložiti u miješani otpad", objasnila je Mileusnić.
U ovakvim okolnostima kada je znatno povećana potražnja za nekim proizvodima, nacionalne bi vlade trebale razmišljati dugoročno, poput pojedinih tvornica u španjolskom Gijonu, koje su počele sterilizirati i reciklirati maske. Takva praksa, osim što smanjuje količinu resursa potrebnih za proizvodnju, smanjuje i količinu otpada. Ključan faktor su i edukativni programi s ciljem razvijanja intrinzične motivacije za brigu o okolišu i preuzimanjem odgovornosti.
‘Budući da u Hrvatskoj ne postoji sustav prilagođen zbrinjavanju i ponovnoj upotrebi maski i rukavica, one se bacaju u miješani komunalni otpad te najčešće završavaju na odlagalištima otpada‘, objasnila je Mileusnić
"Često se edukacije o gospodarenju otpada svedu na edukacije o poštivanju pravila i o tome kamo ispravno odložiti koji otpad, bez dubinskog promišljanja o tome kako taj otpad nastaje, kako je došao do nas te iz kojih navika proizlazi naš odnos prema njemu", istaknula je Mileusnić. Također, boji se da se takvo stanje ne može iskorijeniti dok se ne promijeni sustavni pristup problemu. Udruga Zelena akcija u sklopu kampanje "Tjedan bez plastike" planira provesti takozvani
brand audit, čiji je cilj otkrivanje najvećih brendova zagađivača na tržištu.
"Razlika između klasičnog čišćenja i
brand audita je u tome što se u
brand audit sav plastični otpad detaljno pregledava i analizira, što usporava proces čišćenja i prebacuje fokus na analiziranje otpada, što na kraju rezultira u manje prikupljenog otpada", opisala je Mileusnić te napomenula da se "Tjedan bez plastike" ove godine održava prvi tjedan u srpnju.
