Foto: Arhiva Parka prirode Telašćica

Dugi otok jedan je od najrazvedenijih, a time i najljepših otoka u zemlji. Dio je zadarskog arhipelaga s brojnim otocima, otočićima, plažama, skrivenim uvalama i neopisivim zaljevima. A da je čarolija koju Dugi otok ima posebna, svjedoči i Park prirode Telašćica sa svojim veličanstvenim prirodnim okružjem, koji titulu Parka prirode nosi još od 1988. godine.

Prirodna bogatstva

Park prirode nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka i čini ga uvala s više od 13 otoka i otočića. Njegove ljepote obilježavaju se kroz tri važne cjeline, a to su uvala Telašćica, strmci otoka Dugi otok ili takozvane “stene” te slano jezero Mir sa svojim ljekovitim svojstvima.

Foto: Arhiva Parka prirode Telašćica

Za istoimenu uvalu Telašćica kažu da je jedna od najsigurnijih prirodnih luka u Jadranskom moru, dok je slano jezero Mir izdvojeno kao izolirani morski sustav s izuzetno teškim životnim uvjetima. Ono je, naime, ispunjeno morskom vodom koja prodire kroz podzemne pukotine, a salinitet mu je viši od okolnog mora. Upravo zatvorenost jezera te izraženo isparavanje pridonose tako visokom salinitetu.

“Tektonski strmac odraz je surove prirode. S pogledom na beskrajnu pučinu, štiti mirnu uvalu s unutarnje strane koja pruža sigurno utočište nautičarima”, pojašnjavaju iz Parka. Upravo ta “kamena litica” krije mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta, kako iznad, tako i ispod morske površine. U okolini se nalaze predivne livade, a na brežuljcima se prostire oko 500 biljnih vrsta s jednako bogatim životinjskim svijetom. Podmorski svijet, pak, broji i preko 300 biljnih te 300 životinjskih vrsta.

Foto: Arhiva Parka prirode Telašćica

Razvoj turizma

Park prirode Telašćica godišnje posjeti oko 100.000 posjetitelja, a najposjećenije razdoblje je od sredine srpnja pa sve do druge polovine kolovoza. Uz prirodne atrakcije, Park nudi i edukativne aktivnosti koje provode kroz održavanje terenske nastave.

Kao omiljene aktivnosti među posjetiteljima tu su izletnički oblik posjećivanja, ronjenje na lokacijama Garmenjak Veliki i Mali, Korotan i Podusobine uz dozvolu i nautički turizam, koji je prisutan zbog prepoznatljivosti i sigurnosti destinacije. Jedan od boljih pogleda je onaj s vidikovca Grpašćak. Naime, najveća visina Grpašćaka je 161 metar. Ulaz psima također je dozvoljen, ali uz obavezno držanje na uzici.

Foto: Arhiva Parka prirode Telašćica
Foto: Arhiva Parka prirode Telašćica

“Na godišnjoj razini provode se različita istraživanja ciljanih vrsta i staništa koja su od nacionalne i međunarodne važnosti za očuvanje”, kažu iz Parka te za primjere navode livade morske cvjetnice i praćenje stanja ribljeg fonda. Rezultati istraživanja se koriste da bi se mogle regulirati aktivnosti koje stručnjaci smatraju štetnima za biljni i životinjski svijet. Najmanje jednom godišnje se održavaju akcije čišćenja obale podmorja od otpada što doprinosi unapređenju morskih staništa i smanjenju negativnog utjecaja na podmorni svijet. U planu su i novi projekti.

“Što se tiče infrastrukturnih projekata, trenutno je u provedbi projekt Interpretacijsko-edukacijski centar ‘Grpašćak'”, poručuju iz Parka. Kao cilj projekta navode poboljšavanje posjećivanja kroz razvoj i unapređenje javne turističke infrastrukture. U planu je i novi projekt koji će trajati od 2021. do 2027. godine, a radi se o rekonstrukciji centralne zone posjećivanja, odnosno šireg područja uvale Mir.

Korisne informacije

Budući da većinu Parka čini obala mora, u područje Parka može se doći vlastitim ili iznajmljenim plovilom, ili u organizaciji s jednim od mnogobrojnih brodara i turističkih agencija. U slučaju da se dolazi s kopna, najjednostavnije je brodskim linijama iz Zadra doći do mjesta Sali, koje je najbliže ulazu u Park pod nazivom Dolac. Druga je mogućnosti linija iz Zadra za Brbinj pa potom automobilom do Telašćice.

Ulaznice za dnevni posjet parku variraju od 10 do 40 kuna. Za posjetitelje koji odsjedaju u kućama za odmor PP “Telašćica” ulaz je 10 kuna. Za ostale posjetitelje koji dolaze preko kopnenog ulaza Dolac cijene se keću od 20 do 40 kuna. Pravo na popust imaju planinari, osobe starije od 65 godina, odgojno obrazovne ustanove, invalidi i invalidi domovinskog rata, članovi udruge obitelji poginulih branitelja, djeca od 7 do 14 godina te pješaci i biciklisti.