StoryEditor

BOLEST S NEKOLIKO LICA Depresija počinje u glavi, ali manifestira se i fizički

Bitno je potražiti pomoć stručnjaka na vrijeme jer depresija ne prolazi sama od sebe, a posljedice mogu biti strašne, objašnjava psiholog Krešimir Prijatelj

Autor:
Global.
24/03/2022 u 15:30 h
<p>Depresija i mitovi<br />
<br />
Depresija i mitovi PIXABAY
Novija istraživanja pokazala su da se sve više mlađe populacije suočava sa simptomima depresije. Pokazatelje depresije nije uvijek jednostavno prepoznati pa tako osobu koja veliki dio svog slobodnog vremena provodi na društvenim mrežama mnogi smatraju ovisnom o internetu, a istina je ta da to može biti jedan od znakova depresije - osoba želi zanemariti pravi problem pa bijeg traži u društvenim mrežama. Također, depresivne osobe ostavljaju uključen televizor ili neki drugi uređaj da bi proizvodio pozadinsku buku jer se one ne žele suočiti s vlastitim mislima. "Raditi na kontinuiranom razbijanju mitova o depresiji znači koračati prema smanjivanju stigme o osobama s depresijom i potencijalno većem traženju pomoći stručnjaka kad je on zaista potreban", objašnjava psiholog te edukant psihoterapije Krešimir Prijatelj koji nam je pomogao u razbijanju nekih uvriježenih mitova o depresiji.

Depresija nije bolest

Prijatelj navodi da ljudi koji se bore s depresijom proživljavaju niz simptoma koji itekako utječu na svakodnevno funkcioniranje ili ometanje dnevne rutine. Stoga se za depresiju itekako može reći da je to bolest i to s nekoliko lica i naličja.

Depresija je očita i vidljiva

"Ona često zna biti dobro prikrivena iza lažnih osmijeha i ponašanja", navodi Prijatelj te dodaje da zbog toga mnogi neće znati da njima bliska osoba vodi borbu s depresijom. Dakako, može biti i vidljiva pa se kod nekih očituje fizički po, na primjer, klonuću tijela, dok je kod drugih dobro skrivena te nikakav vanjski izgled ne upućuje na to da se osoba bori s depresijom. Prijatelj objašnjava da to ovisi o stupnju depresije te izraženosti i jačini doživljenih simptoma kod pojedinca. "Depresivnim pojedincima pokreti su često usporeni, baš kao i govor. Isto tako, oni mogu jasno verbalizirati svoju potištenost, nevoljkost i tugu. Međutim, trebamo biti svjesni i depresije iza osmijeha", naglašava i dodaje da je u takvom slučaju situacija ozbiljnija i opasnija jer pojedinci djeluju kao da im se ništa ne događa, dok se unutar njih vodi borba.

Antidepresivi će izliječiti depresiju

Istraživanja pokazuju pozitivne rezultate prilikom korištenja lijekova, ali ako ih se kombinira sa psihoterapijama. "Lijekovi za liječenje depresije djeluju na povećanje razine neurotransmitera i tako posljedično smanjuju simptome", objašnjava psiholog, ali dodaje da je, uz lijekove, psihoterapija snažan alat koji može pratiti pojedinca na putu prema oporavku. Naravno, više različitih elemenata uz psihoterapiju utječe na to nakon koliko će vremena pojedinac osjetiti poboljšanje.

Depresija će proći sama od sebe

Jedan od mitova koji može imati najveće posljedice. Nije istina da za prolazak depresije nije potreba liječnička pomoć, već je dovoljno da se osoba trgne i poradi na sebi. Depresija, kao i druge bolesti, zahtijeva liječenje i ne može proći sama od sebe. "Posljedice netretiranja depresije mogu biti fatalne, i u zbilja najgorim slučajevima završiti samoubojstvom", ističe Prijatelj. Psiholog objašnjava da depresivnim osobama treba pružiti praktičnu podršku te im biti na raspolaganju, ali ih i usmjeriti na stručnjaka te im pomoći da prevladavaju strah od traženja stručne pomoći.

Depresija je isključivo u glavi

"Ne bi bilo ispravno reći da je depresija samo u glavi, ali velikim dijelom tamo počinje", navodi. Depresija ostavlja tragove u gotovo svim aspektima ljudskog funkcioniranja pa je tako na depresivnim osobama moguće vidjeti i fizičke, ali i emocionalne promjene. Rezultati istraživanja pokazuju da u mozgu osobe koja pati od depresije dolazi do promjena u aktivnosti određenih kemijskih tvari takozvanih neurotransmitera. Smanjena je aktivnost dopamina, noradrenalina te serotonina, poznatijeg kao hormona sreće.

Ljudi odbijaju pomoć

Istraživanjem je dokazano da 33 posto ljudi pokazuje povišene razine depresivnosti u Hrvatskoj kao posljedicu pandemije, potresa te ostalih događaja, ali nisu u mogućnosti dobiti pravovremenu pomoć zbog predugih listi čekanja. "Liste čekanja u zdravstvenim ustanovama, ali i kod brojnih savjetovatelja i psihoterapeuta znaju biti od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci", pojašnjava sugovornik čime tvrdi da su zanemarene potrebe velikog broja ljudi kojima su podrška i pomoć zaista neophodni.
23. travanj 2024 17:39