Od 3. ožujka cijene goriva u Hrvatskoj dosegle su na najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci, pri čemu su benzin, dizel i premium goriva osjetno skuplji. Novi cjenici vrijede od ovog utorka, a tjedne korekcije cijena vraćene su zbog globalnih kretanja na tržištu nafte. Stručnjaci objašnjavaju da je glavni razlog poskupljenja rat na Bliskom istoku, koji narušava opskrbu naftom i snažno utječe na svjetske cijene energenata.
Trenutačne cijene benzina, dizela i premium goriva u Hrvatskoj
Litra osnovnog Eurosupera 95 na većini crpki trenutačno se prodaje po 1,46 eura, čime je dosegnuta najviša razina u proteklih 12 mjeseci. Riječ je o povratku na cijene kakve su vozači posljednji put gledali prošlog proljeća, prije razdoblja relativne stabilizacije.
Još izraženiji rast zabilježen je kod dizela. Eurodizel sada iznosi 1,48 eura po litri, što je njegova najviša vrijednost u posljednje dvije godine. Za vlasnike dizelskih vozila, koji čine značajan dio domaćeg voznog parka, to znači osjetno veće mjesečne izdatke, osobito za one koji automobil koriste svakodnevno ili u poslovne svrhe.
Iako povećanje po litri na prvi pogled ne djeluje dramatično, razlika se jasno vidi pri svakom punjenju spremnika. Na rezervoaru od 50 litara to znači nekoliko eura više nego prije samo nekoliko tjedana. Poskupljenje nije zaobišlo ni premium segment. Eurosuper 100 se približio granici od 1,90 eura po litri, dok se premium verzije Eurosupera 95 na pojedinim postajama prodaju iznad 1,57 eura.
Dodatni trošak i dalje snose oni koji gorivo toče uz autoceste. Na tim je postajama cijena u pravilu viša za nekoliko centi po litri, što je već ustaljena praksa zbog većih koncesijskih i operativnih troškova. Rast cijena zabilježen je i kod plavog dizela, koji se uglavnom koristi u poljoprivredi i ribarstvu. Njegova se cijena sada kreće oko 0,80 eura po litri, uz manja odstupanja ovisno o distributeru. Iako je riječ o subvencioniranom gorivu, i taj segment prati trendove na tržištu energenata.
Energetski stručnjak komentira poskupljenje goriva i moguće nestašice
Energetski stručnjak Davor Štern komentirao je kretanja cijena nafte i na svjetskim burzama, ističući da je trenutačni rast znatno umjereniji nego tijekom ranijih energetskih kriza.
"Uzrok porastu cijena bio je strah za imovinu i brodove, a sada dolazi do nadmetanja cijenama između onih koji trebaju naftu i LNG. Ako dođe do dugotrajnog zaustavljanja prometa kroz Hormuški tjesnac, mogla bi nastati nestašica, prvenstveno u jugoistočnoj Aziji", naveo je Štern.
Dodaje i da je trenutačni rast cijena goriva nezaustavljiv, ali znatno umjereniji nego tijekom ranijih kriznih razdoblja, te napominje da poskupljenje proizlazi prvenstveno iz osiguravanja fizičkih količina nafte, a ne iz spekulacija na burzama.
Ističe da će rast cijena sirove nafte neminovno utjecati i na maloprodajne cijene naftnih derivata. Prema njegovim riječima, iako povećanje nije dobra vijest, tržište funkcionira poput spojenih posuda. Prve nestašice osjetit će bogatije zemlje jugoistočne Azije, no učinak će se postupno preliti i na Mediteran, uključujući i hrvatsko tržište.
Također upozorava na moguće izazove u opskrbi LNG-om preko terminala u Omišlju, ističući da geopolitičke nestabilnosti i promjene u globalnim tokovima energenata mogu utjecati na sigurnost i cijenu opskrbe u Hrvatskoj.
Globalne krize i geopolitičke napetosti podižu cijene
U pozadini aktualnog rasta cijena stoji ozbiljna destabilizacija na Bliskom istoku, gdje su se napetosti između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država prelile u otvoreniji sukob. Važan trenutak za tržište energenata bilo je zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
Riječ je o uskom morskom prolazu između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva kroz koji, prema procjenama međunarodnih energetskih agencija, prolazi oko petine ukupne svjetske opskrbe naftom. Osim sirove nafte, tom rutom transportira se i znatan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG), osobito iz Katara, jednog od vodećih svjetskih izvoznika. Svaki poremećaj u tom koridoru stoga ima trenutačne posljedice na globalno tržište.
Nakon objave o blokadi, cijena sirove nafte tipa Brent naglo je porasla i probila razinu od 80 dolara po barelu. Tržišta su reagirala očekivano, trgovci su u cijene odmah uračunali rizik smanjene opskrbe i moguće dugotrajnije nestabilnosti.
Takav rast ulaznih troškova neminovno se prelijeva na rafinerije i distributere, a potom i na krajnje potrošače. Europsko tržište, koje velik dio nafte i derivata uvozi, posebno je osjetljivo na ovakve poremećaje. Aktualna situacija ujedno znači i povratak ustaljenom modelu tjednog usklađivanja cijena, pa će se iznosi na benzinskim postajama ponovno mijenjati svakog utorka, ovisno o kretanjima na svjetskom tržištu nafte i tečaju dolara.
