Foto: Ekonomska klinika

Statistički podaci pokazuju da su “najnepismeniji” mlađi od 19 godina s prosječnom ocjenom financijske pismenosti 9,3 od mogućeg 21 boda. Potaknuti tim podacima i zabrinjavajuće niskom razinom financijske pismenosti učenika u Hrvatskoj, Ekonomska klinika razvila je projekt Financijska pismenost osnovnoškolaca, kojim su, kao sa svojevrsnom prevencijom nepismenosti, krenuli od najmlađih članova naše zajednice.

Ovom projektu konačni je cilj da se djeca pravodobno upoznaju s osnovama funkcioniranja financijskog sustava, kako bi izrasli u educirane građane koji će u budućnosti znati upravljati osobnim financijama.

Konkretni zadaci

Manje formalizirana predavanja upravo to mogu postići jer omogućavaju učenicima da se opušteno uključe u raspravu s predavačima te poistovjete s problemima s kojima se svaki dan susreću i dobiju odgovore na pitanja koja ih zanimaju.

“Predavanje se otvara trivijalnim pitanjima što se vežu na temu koja se taj sat izvodi kako bi se odmah na samom početku sata potaknula interakcija učenika, stvorila prijateljska atmosfera i sloboda učenika da izraze svoje mišljenje. Nakon uvodnih pitanja slijedi glavni dio u kojem predavač uz pomoć prezentacije definira pojmove i na primjerima bliskim dobi djece kojoj nastoji približiti problematiku”, objašnjava studentica Ivana Divić, ovogodišnja voditeljica radionica. Dodaje da na kraju djeca dobivaju i zadatak koji prezentiraju pred razredom.

Foto: Ekonomska klinika

Nakon jedne od održanih radionica upitali smo dvije učenice drugog razreda Osnovne škole Tina Ujevića u Zagrebu što su naučile i što najzanimljivije nose s radionice. Djevojčice su istaknule da su naučile jako mnogo o novcu, a najviše ih se dojmilo znanje o ostalim valutama jer nisu bile upućene u to da se ne plaća svagdje u kunama ili eurima.

Na pitanje zašto Hrvatska još nije uvela euro iako je u Europskoj uniji platežno sredstvo odgovarale su vidno informirane o tome da je Hrvatska trenutačno u dugovima pa da novac u tom slučaju ne može imati preveliku vrijednost. Bez mnogo razmišljanja odgovorile su na pitanje što sve možemo raditi novcem – zaraditi, štedjeti, kupiti nešto njime ili ga donirati, a složile su se i da je bolje štedjeti u banci nego u kasici, zbog kamata koje su nam u tom slučaju ‘dar’.

Osmišljena i ‘Učilica’

Ekonomska klinika osmislila je i jedinstveni edukativni softver “Učilica financijske pismenosti”, koji će uz pomoć zabilježenih videopredavanja i multimedijalnih igara biti prilagođen djeci od prvog do osmog razreda osnovne škole.

“Smatramo da je jako važno imati dokumentirana predavanja koja će djeca od predškolske dobi do upisa u srednju školu moći pregledavati, slušati i učiti ono o čemu na nastavi nemaju prigodu razgovarati. S obzirom na to da su djeca vrlo zainteresirana za teme ekonomije i financija, ovo će vrlo biti uspješan projekt financijskog opismenjavanja”, ističe Ivana i dodaje da djeca mnogo nauče dok su mala, ali da im je u planu razvijanje programa i za više razrede osnovne škole, s obzirom na to da mnogo učenika upiše srednju školu s vrlo niskom razinom znanja o novcu ili bankama.

Koncept radionice

Trenutačno se provode četiri programa u drugim i trećim razredima osnovnih škola. Dosad je održano više od 120 radionica u 12 osnovnih škola u kojima je sudjelovalo više od 2000 učenika u svrhu podizanja opće financijske pismenosti mlađih članova zajednice. Projekt se sastoji od četiri modula: “Potrebe i želje”, “Novac, valute i kartice”, “Banke, krediti i štednja”, “Pametni potrošač”

Ljetna škola

Organizacija ljetne škole prvi je korak prema pružanju ekonomske edukacije djeci diljem Hrvatske. Igrom i zabavom, ali i interaktivnim radionicama sa zadacima djeca će biti informirana o osnovnim ekonomskim pojmovima i naučiti što su njihove želje, a što potrebe, kako raspolagati novcem, karticama, zašto moraju ići u banku ili zašto moraju paziti na cijene pri kupnji u trgovačkim središtima. Formirane grupe prilagođavat će se dobnim skupinama i preferencijama djece, radionice će trajati četiri dana, a održavat će se u srpnju ili kolovozu u dogovoru s nekim od dječjih kampova u Dalmaciji.