Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Zagreb je jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj za studentski život, a upravo je trošak smještaja neizbježan i možda najmučniji izdatak studentima, odnosno njihovim roditeljima. Za razliku od studenata koji žive u domovima, oni u privatnom smještaju moraju osim stanarine platiti i režije, koje nerijetko dosežu goleme iznose.

Život u stanu skuplji je i jer se manje jede u menzi, a češće se odlazi u prodavaonice, pekare i zove se dostava. Cijene privatnih smještaja variraju s obzirom na lokaciju i veličinu stana, a opcija života bez cimera svakako je skuplja od bilo koje druge. Cijene garsonijera bez režija kreću se od 300 do čak 500 eura, a rijetko kad se može naći nešto jeftinije.

Samo prenoćište

“Živim u garsonijeri u središtu grada i smještaj plaćam 400 eura, što ne uključuje iznos za režije koji je svaki mjesec iznenađujuće visok. Za tu sam se opciju odlučila jer nisam imala uvjete za dom, ni osobu s kojom bih sa sigurnošću mogla živjeti. Međutim, mislim da ću sljedeću godinu svakako tražiti novi smještaj”, kaže Ana Smokrović, studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je prošle godine troškove stanarine i režija dijelila sa sustanarkom u drugom stanu i, kaže, prolazila gotovo dvostruko jeftinije.

Koliko se izdvaja za smještaj u mjesecu

Stanarine za stanove od 50 četvornih metara:
najmanje 300 eura

Garsonijere:
od 300 do 500 eura
Režije:
struja, voda, grijanje, internet – u većim stanovima prelaze iznose od 1000 kuna

Studentski domovi:
200 do 700 kuna

Hosteli:
oko 1100 kuna po osobi

Cijene smještaja u studentskim domovima kreću se od 200 do 700 kuna na mjesec i, ovisno o uvjetima, studenti su u prosjeku vrlo zadovoljni omjerom cijene i kvalitete, posebno nakon što su domovi obnovljeni.

“Već dvije godine živim u Studentskom domu ‘Cvjetno naselje’ i mogu reći da sam jako zadovoljna. Prve sam godine živjela u privatnom smještaju, blizu središta grada i bilo mi je odlično. No većinu sam dana provodila na fakultetu i ostalim obvezama tako da sam zapravo stan koristila najviše kao prenoćište. Kada sam malo zbrojila i oduzela troškove, shvatila sam da bi mi studentski dom bio mnogo isplatljiviji”, kaže Lea Medica, studentica treće godine na Fakultetu političkih znanosti.

Ističe da je imala sreću i dobila domski smještaj gdje je i htjela, a dom je lijepo je uređen, sobe su prostrane i ugodne, a svaka ima svoju kupaonicu koja se ne dijeli s ostalima.

Hostel kao alternativa

“Smješten je u mirnom kvartu, a povezanost tramvajima također je dobra. Blizina menze također je jedna od ključnih stvari jer s obzirom na to da sam stalno u žurbi, nemam vremena kuhati pa me uvijek spasi odlazak na ‘konkretni’ kuhani obrok. Ekipa koja živi u domu također je odlična i imam osjećaj da sam u malom studentskom naselju”, zaključuje Lea.

Život u stanu mnogo je skuplji jer se rjeđe jede u menzi, a češće se odlazi u prodavaonice, pekare i zove se dostava

Nekolicina studenata, ako ne “upadnu” u studentski dom, iznenada ostanu bez stana ili ga ne nađu na vrijeme, odluči se za hostel. Nekad nezamisliva, danas je to postala gotovo najpoznatija alternativa, a studenti, iako većinom kratko tamo borave, pamte to iskustvo kao nezaboravno.

“Smještaj u hostelu financijski je bio prihvatljiv, iako je mogla biti nešto niža cijena s obzirom na to da sam bio u dvokrevetnoj sobi s prijateljem, a svaki je plaćao 1100 kuna na mjesec. Većinom su u njemu bili studenti, a ja sam se tamo zadržao mjesec dana, a poslije sam našao stan. Takav smještaj kratkoročno je dobar, ali dugoročno nije isplativo”, kaže Mislav Lulić, student Ekonomskog fakulteta, i dodaje da je tijekom mjesec dana u hostelu upoznao mnogo ljudi i da je upravo to ono što se pamti kao najljepše.