Foto: Matea Petrovic/Global

Iako je njihov rad reguliran Zakonom o bankama, različite banke nude neke svoje pogodnosti, a vrlo je važno valjano se informirati o njihovu poslovanju.

Htjeli studenti to ili ne, u banku moraju ići sve češće, u korištenje tekućeg ili žiroračuna moraju se razumjeti, a za vlastite pogodnosti valjano se raspitati kako jeftinije proći pri uplati ili isplati novca, je li ipak bolje mijenjati novac u bankama ili mjenjačnicama, koje se sve pogodnosti kriju iza studentskih kredita i mogu li uopće te koliko u minus na računu.

Sve te stvari jednostavno se doznaju preko interneta, ali što ako odgovore ipak treba potražiti kod službene osobe koja u davanje tih informacija ipak nije dovoljno dobro upućena ili informacije daje “na kapaljku”?

Mjenjačnica ili banka?

“Kad putujem radim sve u zadnji tren pa tako i mijenjanje novca u valutu koja mi treba u određenoj zemlji. Nađem se u situaciji da uđem u prvu mjenjačnicu i promijenim novac, nikad se ne raspitujući prođe li se možda povoljnije ako se on mijenja u banci”, kaže studentica biologije Andrijana Štulić. Službenica jedne banke Žanet Čulina savjetuje da je najpovoljnije mijenjanje novac u banci preko tekućeg računa. To znači da s kunama koje su već prije uplaćene na tekući račun stranke kupuju druge valute, ovisno o potrebi i dostupnosti u banci. Čulina ističe i da ponekad ipak mjenjačnice imaju bolji tečaj, ali da o tome ovisi i mjesto na kojem su jer će svakako povoljniji tečaj imati one koje nisu u samom središtu grada ili shopping centrima.

Gdje i kako uplaćivati i isplaćivati novac?

Pri uplati novca na drugi račun često dolazi do zabune treba li ići u matičnu banku primatelja. Odgovor je – treba. “Uplate se mogu provesti i u svim drugim bankama, ali treba paziti da se novac uplaćuje u matičnoj banci primatelja jer su provizije manje, a novac, ako je radni dan, ‘sjeda’ odmah”, ističe službenica jedne banke Žanet Čulina. Pri uplati važno je ispuniti uplatnicu u kojoj se daju informacije o uplatitelju i primatelju. Što se isplate tiče, ako se ona ne provodi preko bankomata nego u banci, uz karticu se mora priložiti i osobna iskaznica onoga na koga je kartica imenovana, odnosno osobe koja podiže novac.

Studentski krediti

Malo je studenata na početku studija upoznato sa studentskim paketima koji im danas stoje na raspolaganju u gotovo svim bankama. Oni nude otvaranje tekućeg i žiro računa uz vrlo malu mjesečnu naknadu, ali i podizanje studentskog kredita. U nekim bankama to znači odlazak u minus na tekućem računu prilikom kojeg se taj iznos može odmah podići. Pozitivno je to što su vrlo male kamate na minus, a on se može otplaćivati do zadnjeg dana studija. “Kada je riječ o nešto manjem iznosu, ide se u minus na računu, međutim banke sve češće otvaraju mogućnosti podizanja većih iznosa studentskih kredita, prije svega za potrebe plaćanja školarina”, kaže Čulina i dodaje da se taj iznos onda najčešće vraća tek kad student završi studij i zaposli se.

Za studente nema kreditnih kartica, ali ima minusa

Studenti na tekućem računu u većini banaka imaju mogućnost odlaska u minus do tisuću kuna, uz prethodnu potvrdu o redovnom studiranju u tekućoj akademskoj godini. “Kao studenti ne možete imati kreditnu karticu, ali u gotovo svim bankama pruža se mogućnost odlaska u minus na tekućem računu, gdje su kamate oko osam posto na godinu, što je prihvatljivo”, ističe Čulina i dodaje da se iznos može u cijelosti podignuti, a otplaćuje se najčešće do isteka ugovora o odobrenom minusu ili završetka studija studenta, ovisno o banci u kojoj se podigne. Na ovaj se korak studenti vrlo često odluče upravo zbog velikih troškova života u drugim gradovima ili školarina koje je potrebno platiti u slučaju zaostataka na fakultetu i slično.

Kakve sve račune i kartice imamo?

Žiro i tekući su računi. Kartica postoji debitna i kreditna. “Na tekući račun mi novac uplaćuju roditelji, a na žiroračun država stipendiju ili poslodavci plaću. Tako sam to zapamtila”, ističe studentica Hana Paleka. Što je devizna kartica i mogu li studenti uopće imati kreditnu karticu? “Devizna kartica trebala mi je kad sam išao na razmjenu jer se sa žiro i tekućeg ne može plaćati u drugim valutama. Stipendija mi se uplaćuje na žiro, s njega kupujem devize i novac mi se automatski prebacuje na devizni”, ističe student Filip Fajt. S te se kartice troši postojeći iznos, dok se na kreditnoj može trošiti više, ovisno o odobrenom limitu. Studenti svoju kreditnu karticu ne mogu imati, a može se dobiti punomoć na kreditnu karticu jednog od roditelja.