Staza kroz Arboretum (Foto: Barbara Stjepanović)

Ako se ikada nađete u Slavoniji, na cesti prema Voćinu, svakako treba posjetiti jedan od tri najveća Hrvatska Arboretuma – Lisičine. Iako pomalo zaboravljeno mjesto, miris procvalog cvijeća, drveća i zanimljivih vrsti biljaka odličan je za odmor pojedinca. Obilazak u proljetno doba kada cvijeće cvjeta pruža nezamisliv doživljaj, ali mnogi ljudi ni ne znaju za ovu prekrasnu oazu.

U selu Lisičine, između sela Hum i Voćin na planini Papuk, nalazi se Arboretum, a na samom ulasku u selo, teško je ne zapitati se – ima li tu uopće ičega? Jedna od najvećih prednosti jest besplatan obilazak u bilo koje doba dana, a nalazi se samo dvadesetak kilometara od grada Slatine, stoga je teško odoljeti da se ne vratite na ovakvo mjesto.

Najmlađi i najljepši

Arboretum je nastao 1963. sadnjom autohtonih vrsta, a najviše ulaganja u sadnju uložio je inženjer šumarstva Đuro Jorgić, no za vrijeme Domovinskog rata, kao i sva naselja koja ga okružuju, pretrpio je velike posljedice. Do 1991. bio je bogat raznovrsnim biljkama i drvećem što je i sada, ali u vidljivo manjoj količini.

Staza kroz Arboretum (Foto: Barbara Stjepanović)

“U Arboretumu Lisičine trenutno ima 511 taksona, dok je prije Domovinskog rata bilo 1100”, istaknula je Bojana Ardalić-Filić, revirnica u Šumariji Voćin i jedna od nadležnih osoba Arboretuma.

Organizirane posjete Lisičinama i posjetitelji nisu tako česta pojava, a razlog tomu je već prisutan problem u svim dijelovima Slavonije, građani nisu upoznati s ovim mjestom niti su ikada čuli za njega. U Arboretumu posjetitelji su najčešće stanovnici okolnih sela i ljudi iz županije, ponekad budu organizirane posjete, no žalosno je da nisu češće jer se ljudi zanimaju za ovo mjesto i žele saznati više o njemu.

U Arboretumu Lisičine trenutno ima 511 taksona, dok je prije Domovinskog rata bilo 1100

Ardalić-Filić vjeruje da bi popularizacija Slavonije u turističkom smislu skrenula i veću pažnju na Arboretum Lisičine, ali pozitivno je to što mladi sve više uče o njemu.

“Arboretum redovito posjećuju osnove škole Virovitičko-podravske županije, surađujemo i sa srednjom tehničkom školom iz Virovitice i biološkim odsjekom Sveučilišta u Osijeku”, rekla je revirnica.

Stari ruševni znanstveni centar (Foto: Barbara Stjepanović)

Mjesto je vrlo misteriozno jer se nalazi u šumi, cesta do Arboretuma je dosta oštećena, ali to pridodaje jednom tajanstvenom osjećaju i atmosferi koja je prisutna prilikom obilaska. Oznake diljem Arboretuma označavaju svaku biljku, grm, drvo i objašnjavaju ono najzanimljivije o njima, kao veoma zanimljiva i rijetka vrsta u sjećanju ostaje japanska pršljenka.

Ruševni znanstveni centar

Ono što možda najviše zanima posjetitelje, osim samog Arboretuma, jest i zgrada koja se nalazi usred svog bilja prisutnog u Lisičinama, a da bi došli do nje, prvo treba preskočiti ogradu. Zgrada je sada ruševina, ali svakako zanimljiv dio posjete. Povijest koja ju prati daje dojam melankolije jer se iz nje može vidjeti da je za ovaj Arboretum budućnost mogla biti puno svjetlija. 

Zgrada je napravljena većinom od drveta, zanimljive konstrukcije s tornjem na vrhu, što ju čini posebnom. Koga god u okolici pitate što je s tom zgradom čut ćete puno priča, neke su uklete, što je zapravo smiješno, a neke su veoma jasne i logične. Zgrada je trebala biti znanstveni centar u koji je uloženo mnogo truda i novca, do propadanja je došlo 90-ih godina te je kao i većina projekata u Slavoniji, ostala nedovršena. 

Na pitanje hoće li doći do obnove znanstvenog centra, kao i Arboretuma, Ardalić-Filić odgovorila je da su za Arboretum namijenjeni veliki planovi, no postoji financijski problem.

Drvo s oznakom – kultivar jarebike (Foto: Barbara Stjepanović)

“Jedan od planova je svakako obnova znanstvenog centra, no s obzirom na financijske prilike i velike troškove obnove, planiramo to odraditi preko projekata Europske unije”“, istaknula je da je u planu i digitalizacija pa će tako posjetitelji moći putem mobilne aplikacije dobiti opširne podatke o svim jedinkama drveća.

Moguća svijetla budućnost

Posjet Lisičinama obilježio je ljetni sunčani dan pun zanimljivog sadržaja jer na samom ulazu u to posebno, zaboravljeno mjesto, dobije se dojam kao da ste u nekoj drugoj zemlji. Drveće oko mene podsjeća na prašumu, a grmlje izgleda identično, sve dok ne naučite nešto više o njima. Arboretum Lisičine je mjesto koje svatko mora vidjeti, no, ova Slavonska tajna ostavlja gorak okus kada shvatiš što je moglo proizaći iz prvotne ideje.

Žalosno je da je ovo samo jedno od mnogih mjesta u Slavoniji s kojima nisu upoznati posjetitelji, a zapravo bi bio odličan turizam i financijski doprinos za daljnji razvoj Lijepe Naše. Ono što je svakako nezaobilazno i krade pažnju na ovom predivnom mjestu jest grm rododendron, zimzeleni grm, poznat i pod nazivom drvo ruža. Mnogi su pokušali i posadili to cvijeće, ali nikada ne uspije, no primjeri koji su prisutni u Arboretumu su jednostavno prekrasni i teško ih je ne zapaziti.

“Uz rododendron, ponosni smo što jedini u Hrvatskoj imamo primjerak japanske pršljenke, a uz četinjače, imamo i niz listopadnih drveća i grmova, kako autohtonih tako i alohtonih, stranih vrsta”, rekla je Ardalić-Filić.

Mjesto je zanimljivo za posjetitelje i za obiteljski vikend u prirodi, dostupno je puno sadržaja u njemu za proučiti i otkriti, a obilazak Arboretuma užitak je u svako doba godine.