Foto: Tajana Josipović / GLOBAL

Glas mi je drhtao i slomila sam se usred razgovora, ali osoba s druge strane linije bila je pristupačna i osjetila sam da mogu imati povjerenja u nju, počinje svoju priču studentica zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Pokušala je pronaći pomoć na liniji za psihosocijalnu pomoć Crvenog križa, ali tamo nije dobila ono što je tražila. Savjetovali su joj da se obrati nekome od koga može dobiti stručnu psihološku pomoć da bi što lakše prebrodila stresno razdoblje.

Foto: Tajana Josipović / GLOBAL

“Rečenice kao što su ‘sve će biti u redu’ ili ‘neće više biti potresa’ nisu mi pomagale. Postala sam razdražljiva, plašljiva, i dalje sanjam potrese, nenaspavana sam i nemam više volje za aktivnosti u kojima sam prije uživala”, nastavlja studentica.

“Iskusila sam i česte promjene raspoloženja, a više mi nije mogao pomoći ni razgovor s bliskim ljudima”, objašnjava.

‘Počela sam posustajati’

Na crti obrane u borbi za svoje psihičko zdravlje mnogi su mladi koje u svakodnevnom životu koče mjere, a čije su generacije prozvane “izgubljenima”. Pandemija koronavirusa, karantena, samoizolacija, stroge epidemiološke mjere, nemogućnost druženja, a uz sve to – potresi širom Hrvatske, traume su koje ih prate. I tako već godinu dana. Prije su o pandemijama čitali u udžbenicima, a danas jednu proživljavaju. Kraj se i dalje ne nazire, a nedostatak socijalnih kontakata, gubitak volje za aktivnostima, neambicioznost, stres i strah, samo su neki od ljutih protivnika s kojima mladi razmjenjuju snagu.

Razgovori sa stručnim osobama, psiholozima i psihijatrima, u ovoj “novoj normalnoj” situaciji našoj su sugovornici pomogli u bitci s anksioznošću i tjeskobom. Bojala se, a i s emocijama se teško nosila, zato je i skupila hrabrost pa podigla slušalicu. Osjetila je, kaže, da joj je potrebna pomoć.

Koncentriranje, motiviranje, održavanje radnih navika i svladavanja gradiva te problemi s prijateljima ili prekidi ljubavnih veza, teže se rješavaju jer su ‘društvene mogućnosti svedene na minimum’

Da su problemi s kojima se mladi bore i inače još više izraženi, potvrđuje Dunja Jurić Vukelić, magistrica psihologije i profesorica s Fakulteta hrvatskih studija. Koncentriranje, motiviranje, održavanje radnih navika i svladavanja gradiva te problemi s prijateljima ili prekidi ljubavnih veza, teže se rješavaju jer su “društvene mogućnosti svedene na minimum”.

“Počela sam posustajati”, otkriva studentica Prava, a “potresi koji su se dogodili u Banovini vratili su mi sva sjećanja i probudili strahove koje sam u sebi imala još od ožujka”.

Nije znala kako se izboriti i nositi sa sobom, svojim strahovima i emocijama. Pomoć je tražila posvuda, a s ograničenim studentskim proračunom, kaže, znala je da nije tako lako plaćati privatnog psihologa. Zvala je razne centre za mlade gdje bi termin trebala čekati nekoliko mjeseci. Njoj je pomoć trebala odmah, a znala je osjetiti i “neljubaznost te nerazumijevanje s druge strane” telefonske linije.

Nerazumijevanje obitelji

Da posljedice budu što manje i da utjecaj pandemije ne uzrokuje komplikacije u budućnosti, pravi je izazov svima. Mladima, njihovim roditeljima, ali i stručnjacima koji se snažno bore s njima. Dok plove virtualnim svijetom iza laptopa i računala i dok “pričaju” pomoću tipkovnice, a ne uživo, zakinuti su za aktivnosti tipične za odrastanje. I predavanja slušaju iza laptopa pa ni tako nemaju potrebnu interakciju s kolegama. Problematiku online nastave prokomentirala je i profesorica Jurić Vukelić sa svojim suradnicima iz Savjetovališta Fakulteta hrvatskih studija. Oni se još nisu upoznali sa svim svojim studentima.

‘Razgovor s psihijatricom donio mi je osjećaj sposobnosti i kontrole’, objašnjava sugovornica

Nastavom na daljinu ometa se kvalitetna rasprava te interakcije s profesorima i kolegama. Nema niti konzultacija uživo kojima se razjašnjavaju brojne nejasnoće te razne druge stvari, a tu su još i teškoće vezane uz rad od kuće. Profesorica Jurić Vukelić navela je da se problemi očituju u “neprimjerenim prostornim uvjetima, nedostatku razumijevanja od članova obitelji koji se i sami suočavaju s izazovima rada od kuće ili, još gore, s gubitkom ili smanjenim opsegom posla“.

Naša sugovornica s Prava pronašla je rješenja i aktivnosti koja joj pomažu da se lakše nosi s emocijama i koje joj skreću pozornost od svega što se događa. Fakultetske obveze, priznaje, odvlačile su joj pozornost, te pomagale da prebrodi stresno razdoblje. Svoje misli, kaže, usmjerila je samo na to.

“Posvetila sam se više sebi, a manje drugima”, objašnjava. Radi stvari koje voli, više izlazi u prirodu, uči i posvećena je svakodnevnim obvezama.

Strah od stigme

Potraga psihološke pomoći danas je tabu jer mnogi osjećaju strah od stigme u društvu koju dobiju od pojedinaca nakon što potraže pomoć stručnjaka. Profesorica Jurić Vukelić smatra da je dostupnost psihološke podrške “destigmatizirala potrebu za savjetovanjem i psihoterapijom”.

Foto: Tajana Josipović / GLOBAL

“Razgovor s psihijatricom donio mi je osjećaj sposobnosti i kontrole jer sada lakše pronalazim načine samopomoći i odvraćanja misli od razmišljanja o tome”, objašnjava naša sugovornica s Pravnog fakulteta. Za potpuni osjećaj smirenosti, ipak, kaže, trebalo je proći određeno vrijeme da bi sve emocije “sjele na svoje mjesto”. Nije joj lakše, priznaje, i dalje se bori s lošim mislima u glavi, ali ih lakše prevladava nego prije.

Današnje generacije mladih, navodi Jurić Vukelić, ograničene su u raznim aspektima života: od stvaranja novih poznanstava, putovanja, izlazaka pa do aktivnosti koje se vežu uz sazrijevanje.

“Nema neopravdanih razloga za rad na sebi, na svom mentalnom zdravlju i na poboljšanju kvalitete života”, završava profesorica Jurić Vukelić.

Gdje potražiti psihološku pomoć?

Telefonski brojevi Savjetovališta za mentalno zdravlje mladih podijeljeni po županijama dostupni su na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Telefon za psihološku pomoć 01/4828-888 dostupan je radnim danima od deset do 22 sata, a u Kliničkom bolničkom centru Rebro djeluje i Centar za krizna stanja i prevenciju suicida. Tamo se može doći bez najave i uputnice između osam i 20 sati ili nazvati telefonski broj 01/2376-470 od nula do 24.