Foto: Mia Planinić/Global

Zeleni pejzaži koji oduzimaju dah, bogata povijest skrivena u brojnim dvorcima i njihovim legendama, gradovi bogati kulturnim sadržajima i znamenitostima samo su neke od asocijacija koje se vežu uz spomen Škotske. No, ono po čemu je ova najsjevernija regija Ujedinjenog Kraljevstva najpoznatija zasigurno je viski.

Zaštitni znak Škotske

Zanimljivo je da su zapravo irski redovnici u Škotsku donijeli njihov najpoznatiji proizvod.

“Najstariji pisani trag o škotskom viskiju datira još iz 1495. godine. Pisao ga je redovnik John Cor u benediktinskom samostanu”, kaže Ivan Sentić, iskusni barmen, te objašnjava da su svećenici često radili alkoholna pića kao što su vino, pivo i viski.

“Poznati šampanjac Dom Perignon nazvan je po benediktincu Pierreu Perignonu, a neka od najcjenjenijih belgijskih piva su upravo samostanska piva”, dodaje Ivan.

Postoje i zapisi prema kojima se viski prvotno koristio u medicinske svrhe, a tek je u 17. i 18. stoljeću došlo do otvaranja i ekspanzije destilerija. Sama riječ viski potječe od keltske riječi “usque”, što u prijevodu znači voda, a njegovo drevno ime glasilo je “usque beatha”, odnosno voda života. Danas je naziv “whisky” karakterističan isključivo za škotski viski, dok se u Irskoj i Americi koristi naziv “whiskey”.

Bez obzira na to što geografski pokriva malu površinu, Škotska broji 125 destilerija raspodijeljenih u pet regija, što ju čini vodećom u svijetu po broju istih. Upravo su destilerije smještene u regijama Highlands, Lowlands, Speyside, Campbeltown i Islay glavna odredišta svih zaljubljenika u viski.

Nezaboravne viski ture

Foto: Mia Planinić/Global

Irena Jerković, psihologinja i poduzetnica, do putovanja u Škotsku nije bila obožavateljica, niti je znala puno o viskiju. No, nakon posjeta različitim destilerijama diljem te prekrasne zemlje njezino mišljenje znatno se promijenilo.

U Škotskoj svaka destilerija u svome okruženju ima rijeku iz koje crpi vodu za proizvodnju viskija, a nosi nadimak ‘spirit’. Iz toga potječe i izraz ‘Don’t kill the spirit’, a taj duh možete ubiti ako naručite viski s ledom, što se u Škotskoj nikako ne preporučuje

Posjetila je Glenturret, jednu od najstarijih destilerija u Škotskoj gdje je u sklopu Famous Grouse ture probala istoimeni najpoznatiji škotski viski, te destilerije Macallan i Glenlivet. Na jednoj je viski turi bila i u glavnom gradu Edinburghu, no ističe da se viski ture u gradovima ne mogu uspoređivati s onima gdje se izvorno i proizvode ti viskiji.

“Od svih tura, najviše mi se dojmila ona u Glenlivet destileriji. Krajolik oko nje je predivan”, objašnjava Irena. Tura se sastoji od upoznavanja s procesom izrade viskija i kušanja triju viskija različitih starosti. Za one odvažne, postoji i degustacijska tura stručnjaka “Spirit of the Malt” u trajanju od dva do tri sata u kojoj se viski degustira ravno iz bačve.

“Taj dan smo ostavili auto kraj destilerije i potražili smještaj u okruženju jer nismo mogli stajati, odnosno voziti dalje”, dodaje Irena.

Najviše joj se svidio Macallan Single Malt, 15 godina star viski iz španjolske hrastove bačve, a kaže da su “poseban okus imali i otočni viskiji jer zbog utjecaja soli iz mora imaju specifičnu slanu notu”.

Od žitarice do viskija

Viski se proizvodi destilacijom žitarica, sazrijeva u bačvama napravljenim od hrastovog drveta najmanje tri godine, ali obično 10 do 18 godina. Ovisno o vrsti upotrijebljene žitarice, razlikuju se i vrste viskija, a one od kojih se viski najčešće radi su ječam, raž, pšenica, zob i kukuruz.

Foto: Mia Planinić/Global

“Do 18. stoljeća za proizvodnju viskija koristio se isključivo ječam od žitarica”, kaže Ivan.

“Malt kao najpoznatija vrsta škotskog viskija se i dalje proizvodi isključivo od ječmenog slada”, dodaje.

Sazrijevanje viskija u bačvama, u kojima dobiva specifične arome i boju, relativno je nova stvar. Na taj se način proizvodi tek od 50-ih godina prošlog stoljeća.

Škotski se viski destilira dvaput, a pojedini viskiji vrhunske kvalitete čak triput. Njegova starost odnosi se na vrijeme koje protekne od destilacije do flaširanja. Dakle, jednom kada je flaširan, viski više ne stari.

Za studenticu razredne nastave Doru Matijević viski nije bio na listi prioriteta pri posjetu Škotskoj, nego posjet prijateljici koja studira u Edinburghu. Kaže kako viski inače ne konzumira, ali ga je ipak probala.

“Kušala sam dvije vrste. Jedan je imao vrlo jak miris, nešto slično rakiji i bio je vrlo intenzivnog okusa. Drugi je mirisao bolje te je i okusom bio puno bolji, ne toliko jak”, objašnjava Dora.

Inače, aroma viskija ovisi i o regiji njegova nastanka. Jabuka, kruška, med i vanilija su arome regije Speyside iz koje dolazi i najprodavaniji škotski viski, Glenfiddich. Specifičnu aromu dima imaju viskiji iz male regije Islay koja broji svega osam destilerija. U regiji Cambeltown preostale su samo tri destilerije, a viski je tresetast te ima slanu notu i slatki karakter.

Najveća regija Highlands poznata je po gušćim viskijima, a zbog njezine prostranosti, viskiji se ovdje međusobno razlikuju, od onih s ekstremno pikantnim aromama na sjeveru regije, do voćnih na jugu. Za razliku od Highlandsa, regiju Lowlands karakteriziraju lakši, čišći i blaži viskiji s cvjetnom aromom i aromama cimeta, đumbira i karamele. U ovu regiju spada i glavni grad Škotske, slikoviti Edinburgh.

Razlike između Škota i Hrvata

Poznat i pod nazivom Atena sjevera, Edinburgh je podijeljen na Stari i Novi grad te predstavlja izvrstan primjer kontrasta između srednjovjekovne i modernije arhitekture. Samo se u središtu grada, upisanog 1995. godine na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine nalazi čak 4500 zaštićenih nacionalnih spomenika. Edinburgh nosi i titulu prvog svjetskog grada književnosti koju mu je UNESCO dodijelio 2004. godine.

Foto: Mia Planinić/Global

Škoti i Hrvati razlikuju se i u kulturi pijenja viskija. Kod nas ljudi uglavnom viski piju s ledom i kolom. U Škotskoj svaka destilerija u svome okruženju ima rijeku iz koje crpi vodu za proizvodnju viskija, a nosi nadimak “spirit”. Iz toga potječe i izraz “Don’t kill the spirit”, a taj duh možete ubiti ako naručite viski s ledom, što se u Škotskoj nikako ne preporučuje.

“Njima je viski ono što je nama rakija. Viski služi za sve, na vjenčanjima, sahranama, kada ste bolesni, za sve prigode”, ističe Irena i dodaje da kada bi Škote uspoređivala s Hrvatima, bili bi joj najsličniji Međimurcima.

I Dora i Irena slažu se da svi koji se nađu u Škotskoj, bili fanovi viskija ili ne, ne bi trebali propustiti priliku da okuse barem jedan. Uz neizostavnu uzrečicu “Živjeli”, ili kako to Škoti kažu “Slàinte mhath”!

Dvije su originalne vrste škotskog viskija:

Single Malt

  • proizvod jedne destilerije, proizveden samo od ječma i vode
  • vrhunska, tradicionalna vrsta viskija

Single Grain

  • također proizvod jedne destilerije
  • od single malta se razlikuje po tome što osim ječma sadrži još jednu ili više vrsta cjelovitih žitarica (kukuruz, raž, pšenica)
  • najčešće se koristi za miješanje

Iz njih nastaju izvedene vrste viskija:

Blended

  • dobije se miješanjem jednog ili više single malta sa single grainom
  • značajniji od single malta jer je njegova proizvodnja dizajnirana za industrijske potrebe

Blended Malt

  • mješavina single malta iz različitih destilerija
  • jedna od najneobičnijih vrsta viskija

Blended Grain

  • mješavina single graina iz različitih destilerija