Danas mladi žive samo za petke i subote, za provod i ispijanje alkohola, a slika na koju sam naišla na internetu s frazom “nema tuge, nema bola, sve dok ima alkohola” prikupila je više od 5000 reakcija ljudi mlađe populacije.

“Možemo mi bolje od toga, ne trebaju nam klubovi, šankovi da bismo se družili i zabavili, ne treba nam ni alkohol, ali… Uvijek postoji to ‘ali'”, nastavlja Marko Gugec.

‘Trend je trend’

Cijela situacija oko koronavirusa pobrinula se da ostanemo zatvoreni u svoja četiri zida. Iako je nekolicinu ljudi osvijestila i vratila nekoliko godina unatrag pa im pokazala da zabava postoji i bez klubova, cigareta, alkohola i šanka, poznato je da se prodaja i konzumacija alkoholnih pića tijekom pandemije koronavirusa znatno povećala.

Na društvenim mrežama pojavio se u jednom trenu i trend o “ljekovitosti” alkohola te njegovoj mogućnosti suzbijanja koronavirusa. Svjetska zdravstvena organizacija te je navode demantirala i proglasila ih opasnim.

“Čuo sam, vidio i proveo u praksu”, nastavlja Marko, osvrćući se na konzumaciju alkohola tijekom pandemije. I sam zna da taj trend nema smisla jer alkohol nema nikakav utjecaj na virus, ali, kako kaže, “trend je trend”.

“Mladi se opijaju i bez korone, druže, zabavljaju, tako da su korona, prestanak rada klubova, škola i fakulteta bili samo povod”, objašnjava uz priznanje da je i sam konzumirao alkohol tijekom pandemije, iako to, ističe, nije za pohvalu.

“Pa nema nikakvog razloga zašto, druženje, dobra atmosfera i alkohol jednostavno idu jedno s drugim”, kaže. Mjere je, sa svojim društvom, u biti kršio, “no ne jako”. Bilo ih je desetak u društvu, a uz alkohol i glazbu zabavljali su se u garaži pričajući, igrajući igre, plešući i pjevajući.

“Najčešće se pilo vino ili nešto žestoko, poput stocka i votke, a kako živim u kraju gdje vino teče u potocima, najčešće smo to i pili”, kroz smijeh kaže Marko.

I roditelji su se jednom opijali

Potkraj 2018. provedeno je istraživanje o zdravstvenom ponašanju mladih. Pokazalo je da se u Hrvatskoj gotovo 31 posto 15-godišnjaka i zamalo 19 posto 15-godišnjakinja više puta opijalo, pa se tako Hrvatska našla među 20 posto europskih zemalja u kojima se mladi najviše opijaju, kako prenosi Hina.

“Slažem se da mladi konzumiraju alkohol u velikim količinama, i to nije dobro. Međutim, živimo u 21. stoljeću kada mladi počinju izlaziti jako rano”, suočava se sa zabrinjavajućim činjenicama Marko, ali tvrdi da je tako oduvijek bilo samo možda u manjim količinama. On se i danas zna sjetiti priča svojih roditelja o zgodama i nezgodama koje su uključivale konzumaciju alkohola.

“Ne mogu sa sigurnošću reći je li alkohol izlaz iz problema današnje mladeži. Ne bi trebao biti jer bi normalan razgovor možda bio lakši, no nikad ne znamo tko se bori s kakvim problemima i nedaćama”, kaže dok objašnjava da njemu alkohol isključivo služi za zabavu i provod.

Kafići su bili zatvoreni pa su mladi svoje druženje premještali u parkove uz prethodno kupljena alkoholna pića u obližnjim prodavaonicama

Kada su mjere Stožera za civilnu zaštitu još bile aktivne i kada je pandemija koronavirusa bila na vrhuncu, znala sam viđati manje grupice ljudi koje razgovaraju i smiju se uz alkohol. Bez maske, bez preporučenog razmaka, bez rukavica, potpuno kršeći pravila. Kafići su bili zatvoreni pa su druženje premjestili u parkove uz prethodno kupljena alkoholna pića u obližnjim prodavaonicama.

“Na samom početku pandemije kupovale su se namirnice koje imaju dulji rok trajanja, poput brašna, kvasca i tjestenine, također sredstva za čišćenje i dezinfekciju, a tek poslije krenula je masovna prodaja alkohola”, kaže mi prodavačica iz male kvartovske prodavaonice na jugu Zagreba.

“Najviše se prodavalo pivo, a ljudi koji su bili u samoizolaciji znali su nazvati i reći da pripremimo nekoliko gajbi piva koje će netko doći poslije platiti i pokupiti”, prisjeća se.

Bijeg od briga i straha

Marko nije jedini koji je čuo za trend s društvenih mreža u kojemu se tvrdi da alkohol suzbija novonastali virus. I Mihael Vidović je čuo za nj, ali, kako kaže: “Ne vjerujem da će nas alkohol zaštiti od korone. Konzumirao sam alkohol nekoliko puta, ali u umjerenim količinama. Slavili smo dva rođendana u manjim skupinama ljudi”.

Tijekom pandemije Mihael je znao viđati manje skupine mladih kako konzumiraju alkohol, međutim, prema njegovim opažanjima ljudi srednje životne dobi bili su u prednosti. Ne zna jesu li se mladi provodili na skrivenim mjestima za razliku od starijih koji su alkohol konzumirali transparentno, ali smatra da su mladi kroz konzumaciju alkohola popunjavali slobodno vrijeme.

“Ljudi su konzumirali alkohol u većim količinama zbog briga i straha. Ipak se pojavio virus koji je bio novi za cijeli svijet, a veliki broj umrlih koji su mediji svakodnevno objavljivali, bio je samo još jedan od razloga za stres i pronalazak smirenja u alkoholu”, objašnjava, a kao problem navodi preveliku količinu konzumacije alkoholnog pića koji se može razviti u ovisnost.

“Problem prevelike konzumacije alkohola, pogotovo u mladih, sigurno postoji i ne smije ga se toliko lako zanemariti”, ističe Mihael.

Hrvatska radiotelevizija prije dvije godine došla je do podatka da je u Hrvatskoj 250.000 građana ovisno o alkoholu, a ako alkohol ne konzumiraju svakodnevno, padaju u tešku apstinencijsku krizu.

Kako su mjere u Hrvatskoj već popustile, a zaraženih više gotovo i nema, odlučila sam jedno poslijepodne provesti u ugostiteljskim objektima i u društvu ljudi čiji su povratak na posao građani jedva čekali.

I konobari vide razliku

“Ludnica je, nakon ponovnog otvaranja kafića ljudi masovno dolaze. Vidi se da je svima nedostajalo druženje uz kavu i piće”, primjećuje Luka Klarić, konobar koji uz razgovor sa mnom otvara bocu piva i priprema ga svom kolegi Dini kako bi poslužio goste.

Upitala sam ga kako stoje s prodajom alkohola i konzumiraju li ga ljudi u većim količinama, ali prije korone na što se on nasmijao. Odgovorio je potvrdo i objasnio da se prodaja i točenje alkoholnih pića znatno povećala od vremena prije korone. Luka ne zna točan razlog, ali smatra da je ljudima nedostajalo društvo i opuštanje uz pokoji koktel ili čašu vina.

“I mladi dolaze konzumirati alkohol, nije to ništa novo. Dečki najčešće naručuju pivo, a cure koktele. Naravno, oni koji su punoljetni, mlađima to ne poslužujemo”, naglašava Luka.

Nitko se ne osjeća ugodno dok govori o alkoholizmu, ali nedostatka razgovora o tom problemu sigurno ne pomaže sve brojnijim pojedincima koji su stvorili ovisnost. Važno je potražiti pomoć, izliječiti se, a vrijeme, umjesto uz alkohol ili bilo koju drugu ovisnost, provesti u radu na samom sebi.