Odmah s vrata mog novog stana u gradiću Forlìju, kamo sam došla na Erasmus, dočekao me šok, ali ne onaj kulturalni. Bivši stanar ostavio je sve svoje smeće u stanu. U maloj verandi zatekla sam četiri prepune kante plastike, papira, organskog otpada te nerazvrstanog otpada. Ostala sam zgrožena, ali odmah mi je bilo jasno – bolje je da se što prije naviknem na razdvajanje otpada.

‘Od vrata do vrata’

U Italiji svaka općina može birati kada će i kako implementirati sustav recikliranja. Tako, naprimjer, stanovnici Forlìja već godinu dana recikliraju, a neke općine još nisu donijele odluku o tome, što dovodi do velikog nesrazmjera u postotku odvajanja otpada u različitim dijelovima zemlje.

Francesco Baroni, student u Forlìju, podržava novi način razvrstavanja otpada “od vrata do vrata”, gdje svako kućanstvo mora posjedovati četiri kante za razvrstavanje.

“Ideja je vrlo jednostavna i dobra jer pruža mogućnost razdvajanja otpada svima, posebno starijim ljudima koji mogu imati teškoća s odlaganjem otpada u velike kontejnere”, kaže Francesco.

Objašnjava da je bolje nego, naprimjer, u njegovu rodnom gradu Monterenziju gdje još postoje veliki zajednički kontejneri za razvrstavanje otpada.

U Italiji svaka općina može birati kada će i kako implementirati sustav recikliranja. Tako, na primjer, neke općine još nisu donijele odluku o tome

Prema novom načinu zbrinjavanja, otpad se razvrstava u posebne kante u kućanstvu te se one prazne prema tjednom rasporedu. Večer prije kante se iznose ispred kuće ili zgrade, a važno je da je sav otpad unutar kanti, nipošto sa strane.

Isplativije je reciklirati

Međutim, u Forlìju su se vodile mnoge polemike zbog takva načina recikliranja.

“Mogao si birati hoćeš li uzeti kante. Ako ih nisi uzeo, tvoj nerazvrstani otpad odvozi mali kamion jednom na tjedan u točno određeno vrijeme, a problem je što ljudi rade”, prepričava Zana Ivičević Monti, stanovnica Forlija rodom iz Rovinja.

“U praksi je to apsolutno nemoguće. Moraš uzeti godišnji odmor da baciš to smeće”, dodaje Zana.

FOTO: DONATELLA PAUKOVIĆ/GLOBAL

Novčane naknade za gospodarenje otpadom više ne ovise o broju četvornih metara kuće ili stana, nego o broju stanara u kućanstvu. No za spomenuti nerazvrstani otpad, tzv. indifferenziato, posebna je cijena odvoza.

“Ne isplati ti se ne razvrstavati otpad jer ako puniš tu kantu nerazvrstanog otpada, plaćaš 15 eura svaki tjedan”, kaže Zana.

Zbog toga su stavnovnici Forlija prije godinu dana čak potpisivali peticiju protiv takvog odvajanja otpada. Problem je i što kante zauzimaju mnogo prostora u kućanstvima.

“Ljudi u stanovima bunili su se jer su morali imati posebnu prostoriju za kante ili ih držati na balkonima. Ako imaš mali balkon, umjesto da na njemu sjediš, ti na njemu moraš držati kante, što je grozno”, prepričava Zana.

Najveći problem stanovnicima predstavlja skupljanje otpada u stanu do idućeg odvoza, posebno organskog otpada te pelena i ženskih uložaka.

Neki se ‘snalaze’

I dok se dio ljudi trudi adekvatno razdvajati otpad, drugi se protive novom sustavu i godinu dana nakon njegova uvođenja.

Ne da im se čekati odvoz, plaćati naknade, a niti razdvajati otpad, pa svako malo u okolici grada niču ilegalni deponiji. Neki bacaju svoje smeće u tuđe ispražnjene kante na ulici ili u kante ispred supermarketa namijenjene sitnom otpadu.

Čini se da je i naš bivši stanar jedan od tih ljudi, pa je svoje smeće ostavio meni i cimerici na brigu.

‘Ljudi u stanovima su se bunili zato što su morali imati posebnu prostoriju za kante ili ih držati na balkonima’, prepričava Zana

Do sada se moje recikliranje u Hrvatskoj svodilo na odvajanje papira u poseban kontejner, a jedini razlog za takvo neodgovorno ponašanje bio je taj što za mene nisu postojale nikakve sankcije. Iako se u nekim hrvatskim gradovima već godinama uspješno provodi proces razdvajanja otpada, u našem glavnom gradu i dalje recikliranje nije obvezno. U cijeloj Hrvatskoj odvaja se samo 28 posto otpada.

FOTO: DONATELLA PAUKOVIĆ/GLOBAL

U jeku rasprava o klimatskim promjenama zatekla sam se u novoj državi, u novom gradu gdje zbog takvog ponašanja, navodno, postoji mogućnost kažnjavanja.

Legenda o crvenim naljepnicama

“Ako nisi dobro razvrstao otpad, stave ti nekakvu crvenu naljepnicu na kantu. Međutim, nitko tu naljepnicu nikad nije vidio. To je urbana legenda”, komentira Zana i dodaje da do sada nije bila upoznata sa slučajevima kažnjavanja građana.

Italija je već platila višemilijunsku kaznu Europskoj komisiji za neadekvatno gospodarenje otpadom. Budući da se odluka o gospodarenju otpadom i dalje donosi na razini općina, ostaje nam vidjeti kako će se sustav dalje implementirati.

Najveći je problem stanovnicima skupljanje otpada u stanu do idućeg odvoza, posebno organskog otpada te pelena i ženskih uložaka

Francesco smatra da se “ovakvom uslugom ‘od vrata do vrata’ vrlo dobro potiče ljude na recikliranje, čak i većim oporezivanjem”.

 

“Sustav je super ako imaš uvjete, ako imaš gdje skriti kante”, zaključuje Zana.

Kante definitivno nisu dekorativni element ni u stanu ni na ulici. U jutarnjim satima narušavaju estetiku grada, osobito u središtu. No samo tako postajemo svjesni vlastite odgovornosti prema odlaganju otpada, a time i prema okolišu u kojem živimo.

Nije sve tako sivo
Na određenim mjestima u gradu još postoje veliki zajednički kontejneri za staklo. Ispred svake ljekarne postoje kante za lijekove. Također postoje i kante za baterije te boce za ulje kako se ono ne bi bacalo u odvodne cijevi. Postoje i centri gdje možeš besplatno odnijeti tzv. glomazni otpad. Otvoreni su od 0 do 24 i tamo obično rade ljudi s posebnim potrebama.