Foto: Igor Kralj/Pixsell

Janica Kostelić je napustila skijanje 2006., a Ivica Kostelić će ga, nažalost, napustiti vrlo brzo. Istodobno njihov otac Ante Kostelić u svojim godinama nema toliko snage i vremena za mentoriranje. Možemo reći da je obitelj Kostelić za Hrvatsku jednostavno bila – skijanje.

Iako većina zna koliko je ta obitelj postigla, nije na odmet spomenuti uspjehe koje su sestra i brat postigli uz očevu maksimalnu predanost – 56 pobjeda u utrkama Svjetskog kupa, 115 postolja, četiri Velika kristalna globusa, 12 Malih kristalnih globusa, osam odličja sa svjetskih prvenstava te deset odličja s europskih prvenstava.

Kad ove uspjehe prikažemo u brojevima, gotovo je nemoguće nadmašiti uspjeh te legendarne zagrebačke obitelji, koja lagano zalazi u prošlost, barem što se natjecateljskog dijela tiče.

Posebnost sljemenske utrke

Svjesni su toga svi ljubitelji alpskog skijanja, ali i sporta. Baš iz tog razloga nadmašivanje Kostelića nije ono što je važno za kvalitetnu i zdravu budućnost hrvatskog skijanja. Važno je dati važnost tom iznimno teškom i zahtjevnom sportu.

Kako je dati kad na televiziji ne vidimo pobjednike, ne vidimo uspjehe, ne vidimo nešto što će zaintrigirati javnost? Za početak, imamo iznimno posebnu utrku u kalendaru Svjetskog kupa, i za muške i za ženske slalomaše, koja početkom svakog siječnja donese neku novu atmosferu, kako i u Zagreb tako i u cijelu Hrvatsku. I sam Ivica Kostelić je savršeno objasnio zašto je baš utrka na Sljemenu toliko posebna.

Skijaška staza dužine 150 metara, od katedrale do Manduševca, ugostila je najveće legende svjetskog skijanja. Ta naizgled kontroverzna ideja ostvarila se kao potpuni uspjeh te je odzvanjala cijelim sportskim svijetom koji je s oduševljenjem reagirao

“Imamo divnu atmosferu i publiku koja se uvijek pokaže u najboljem mogućem svjetlu. Na primjer, Schladming ili Kitzbuehel možda imaju brojniju publiku, ali ni izdaleka tako korektnu kao što je naša”, pohvalio je Ivica domaće navijače, priznavši kako u Svjetskom kupu ipak postoje “gostujući” tereni.

“Čak sam i ja osobno imao mnogo loših iskustava s publikom diljem svijeta, ali vidljivo je da na Sljemenu nema ničeg sličnog. Upravo suprotno, na Sljemenu se navija za svakog pojedinog skijaša koji se spusti tom stazom, bez obzira na to na kojoj razini nastupali”, zaključio je Ivica.

Obljetnica 50. godine Svjetskog kupa od svih mogućih mjesta održala se baš u Zagrebu, što je motiviralo Grad Zagreb, Hrvatski skijaški savez i mnoge druge da priušte hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti nešto što do tada nije moglo biti viđeno apsolutno nigdje.

Skijaška staza dužine 150 metara od katedrale do Manduševca ugostila je najveće legende svjetskog skijanja. Ta naizgled kontroverzna ideja bila je velik uspjeh i odzvanjala cijelim sportskim svijetom, koji je s oduševljenjem reagirao. Jedan od oduševljenih bio je i sin osnivača Svjetskog skijaškog kupa Sergea Langa, francuski novinar Patrick Lang.

“Iznimno sam sretan što se obljetnica održala u Zagrebu. Ova priredba mnogo više očiju na sport stavlja time što se provodi u velikom gradu kao što je Zagreb, a ne u malim planinskim mjestima poput, na primjer, Adelbodena”, bocnuo je Lang poznato švicarsko zimovalište.

Foto: Jurica Galoić/Pixsell

Ako je ova ideja odjeknula cijelim svijetom, definitivno odzvanja i cijelom Hrvatskom, što je i potvrdila još jedna bivša skijašica s uspješnom karijerom iza sebe, Ana Jelušić.

“Već godinama skijanje uspješno dovodimo bliže gradu utrkama na Sljemenu, ali time što smo imali prigodu skijati u samom središtu grada fantastično je. Posebno se veselim što je ta staza ostala na korištenje mladima koji možda inače nemaju prigodu otići na neko skijalište i skijati, te će im ova prilika definitivno približiti skijanje, a možda će im i pobuditi ljubav za sportom”, pohvalila je Riječanka nesvakidašnju stazu u središtu metropole.

Recept za nove uspjehe

Organizacijske poslove i uspjehe na stranu, treba istaknuti da Hrvatska ima odličnu generaciju mladih skijaša i skijašica koji tek dolaze i koji bi mogli postići da u budućnosti važnost hrvatskog skijanja bude u respektabilnom omjeru s drugim sportovima.

Trenutačno najbolji hrvatski skijaš Filip Zubčić već bilježi vrhunske veleslalomske rezultate i među 20 je najboljih u toj disciplini. Imamo i svjetskog juniorskog prvaka u slalomu, Istoka Rodeša, koji je počeo skupljati bodove u Svjetskom kupu. Tu su i mlade nade poput Leone Popović, Eliasa Kolege, Mateja Vidovića i Williama Vukelića, koji obećavaju.

Uzmimo u obzir Janičinu poziciju glavne državne tajnice za sport i imamo recept za, ako ne ponovljeno zlatno doba, barem srebrno doba hrvatskog skijanja u budućnosti.