Foto: SIEGEGG

Računalo, miš, tipkovnica i slušalice, stvari su potrebne za ulazak u svijet esporta. U posljednjih je desetak godina kompetitivno igranje videoigara naglo počelo dobivati na popularnosti, u svijetu i u Hrvatskoj, stoga nije rijetkost vidjeti da su dresovi omiljenih nogometaša zamijenjeni dresovima gamingorganizacija.

Upornost, staloženost i motiviranost. To su, prema hrvatskom profesionalnom esportašu Leonu Pesiću, odlike potrebne da se postane pravi esportaš. Leon, poznatiji pod nadimkom neLo, lanjski je prvak najprestižnije lige u Rainbow Six Siegeu. Pesić je svojim uspjehom postavio Hrvatsku na višu razinu u esportu, ali, kako kaže, stanje u domaćoj esport-sceni daleko je od bajnog.

Pravni okvir olakšao bi natjecanja

Hrvatska se scena razvija, ali dosta sporo. Može se primijetiti da domaći igrači koji se uspiju probiti odlaze igrati sa strancima“, objašnjava Pesić, ističući neozbiljnost Hrvata u shvaćanju esporta, te dodaje da se rijetko tko može potpuno posvetiti esportu ako nije za to i plaćen.

Toni Jurić, student na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, radijski producent i esportski komentator, smatra da bi se hrvatska esportska scena poboljšala kada bi se omogućilo da se ljudi isključivo bave esportom.

‘Valja prepoznati esport kao jednu od najatraktivnijih zabavnih industrija na svijetu’, vjeruje Luka Marušić, voditelj sadržaja hrvatske gaming-organizacije CR4ZY

“Radimo odličan posao, ali ne mogu ni zamisliti napredak koji bismo postigli da se bavimo esportom u punom radnom vremenu“, govori Jurić. Slično razmišlja i Luka Marušić, voditelj sadržaja hrvatske gaming-organizacije CR4ZY pod čijim su se imenom natjecali CS:GO, DotA 2, Rainbow Six Siege i League of Legends timovi. Marušić tvrdi da bi se stanje esporta u Hrvatskoj poboljšalo formiranjem skupine ili tijela koje bi zastupalo interese esporta pred državnim institucijama i radilo na dugoročnoj razvojnoj strategiji.

“Esport mora prepoznati država, a pravnim okvirom bi se olakšala organizacija natjecanja, isplaćivanje nagradnih fondova, ali i pokretanje esportskih kompanija i udruga”, tvrdi Marušić.

Unatoč blagom zaostatku u Hrvatskoj na području esporta, napredak je ipak vidljiv. Jurić i Marušić slažu se da su tvrtke prepoznale potencijal esporta kao medija tako da su i u nas počela ulaganja koja, na primjer, omogućuju honorarno zarađivanje esportaša.

Foto: Luka Marušić

“Od odlaska u minus jer sam išao komentirati turnir u Zagrebu, došao sam do toga da mi za turnir plate i smjeste me u hotel s pet zvjezdica“, kaže Jurić. Dodao je da to ne ovisi samo o organizatorima, nego i o samim igračima koji stalno napreduju.

Marušić smatra da hrvatska esportska scena mora omogućiti više prigoda, adekvatne cijene i dobre rezultate da bi tvrtki koje ulažu u domaći esport bilo više.

Važnost sponzora

“Svaka uspješna kampanja poboljšava cjelokupnu sliku esportske scene u Hrvatskoj prema potencijalnim sponzorima“, objašnjava Marušić. Dodaje da loše ili neostvarene kampanje utječu na smanjenje interesa sponzora. Također tvrdi da će proći još mnogo vremena prije nego što esportsko tržište u Hrvatskoj bude profitabilno.

‘Ne mogu ni zamisliti napredak koji bismo postigli da se bavimo esportom u punom radnom vremenu’, ističe esport komentator Toni Jurić

“Valja prepoznati esport kao jednu od najatraktivnijih zabavnih industrija na svijetu”, govori Marušić. Ističe i potencijal uvrštavanja esporta u turističku ponudu kao i ostale strateške korake koji bi učinili esport profitabilnim za Hrvatsku, poput pogodnosti za dolazak profesionalnih igrača u Hrvatsku na pripreme te gradnju potrebne infrastrukture.

Esport je industrija koja se razvija brzinom munje što je čini atraktivnom za sve više ljudi. No da biste postali profesionalni esportaš potrebno je mnogo odricanja, truda, ali i ljubavi prema igrici. Pesić kaže da se većinu dana trenira, što može biti naporno za um i tijelo, ali bez obzira na to, uz brojne mlade nade, hrvatski esport nastavlja se razvijati u dobrom smjeru.